FaavaeinaTala

O le amataga o le Toe Fuataʻiga i Egelani: o le mafuaaga, o le aso, o le taunuuga o

O le Toe Fuataʻiga i Europa - o se socio-faaupufai feoaiga ma faalelotu e tau atu i le malologa i le Ekalesia ma le foafoaga Katoliko o se aoaoga dogmatic fou mea moni. I le faaopoopo atu, o lenei tulaga manaomia e le redistribution o fanua umia, fatuina o se vasega lea e faapea o tamalii ma suia fou i le uiga faaleaganuu atoa o le tele o atunuu Europa i Sisifo.

TUA aafiaga matautia

O le amataga o le Toe Fuataʻiga i Egelani o le faaauauina o le faiga ua uma ona tulai ae i isi atunuu o le Western Europa. O le mea moni e faapea i Siamani i le senituri XVI vave, aoaoga salalau solo o Martina Lyutera , ma faia a fou, le lotu Luteru, lea sa tulaga ese mai le Katoliko. O se aofaiga o talafaasolopito taumafai e talitonu o nei suiga na mafuaaga loloto o agafesootai ma le tamaoaiga. O le mea moni e faapea, i lenei vaitaimi o le monasteries ma ekalesia sa le fanua feudal sili ma le bourgeoisie, ma ia maua le malosi ma le gentry averesi sa fiafia i le mauaina o le faaputuga laueleele. O le mana o le tupu, e manaomia na latou lagolago i le tele o faiga matuia mo le aveesea faamalosi o le nofoaga faafaifeau ma meatotino ekalesia ma avatu i ona soo.

Mafuaaga mo suiga i totonu o le atunuu

e tatau ona iloiloina le amataga o le Toe Fuataʻiga i Egelani o se vaega o le uiga o lona socio-tamaoaiga, atinae faaupufai ma faaleaganuu. Lenei atunuu o le uluai e tuu vae i luga o le ala o le gaoioiga kapitalisi atinae. O iinei na amata ai le faatomuaga toaga o masini i gaosiga, le mauaga o se ituaiga masini faapitoa, lea ua taitai atu ai i le televave o atinae o pisinisi ma fefaatauaiga. O le mafuaaga lena i le setete faia lava le amataga o se vaega o le bourgeoisie ma faipisinisi oe sa fiafia i le faatamaoaigaina ma le aoga.

ua maua e lenei filosofia fou lava salalau ma e oo lava mulimuli ane, na lagolagoina e le mana o le tupu. O le isi mafuaaga lena saofaga i se suiga taua - o le mea moni e leʻi atiina ae i lenei atunuu absolutism. O le amataga o le e tatau ona fesootai Reformation i Egelani i le mea moni e gata ai: ua aemaise manaomia tupu le lagolago o le bourgeoisie ma le tamalii fou, lea ua avea le malosi tele o le tamaoaiga ma le soifuaga lautele, ina ia latou e le mafai ona le amanaiaina.

O le tausaga muamua o le nofoaiga a le tupu fou

O le amataga o le Toe Fuataʻiga i Egelani, o ni aso mai le afa muamua o le seneturi XVI. Ua uma ona matua lava prerequisites mo suiga māeʻa i le lalolagi i le uma o le olaga. Ae peitai, o iinei e tatau ona tusia i isi atunuu o Europa ua uma ona amata ona fausia se lotu fou, e ui lava i le mea moni e faapea ave faiga matuia le pulega Katoliko e taofia. O le tulai mai o le amata Reformation ma le tupu fou o le faigamalo Tudor. Henry VIII o, afio aʻe i le nofoalii, muamua lagolagoina Katoliko ma tusi e oo lava i faapaiaina ai le pope se tamaitusi i le puipuiga o le faatuatua. Ae peitai, o loo talitonu o le tusitala o laiti ma ei le anotusi i lona latalata fesoasoani i le au sili Thomas. Gata i lea, faaipoipo le Tupu Ekaterine Aragonskoy, lea faitauina tina Agaga Roma Emperor Charles V. ia tuliloa se faiga faavae o rapprochement ma le Katoliko Farani: o le upu, o le amataga o lana nofoaiga na faailogaina i le lagolago mo Katoliko. E leʻi umi, ae peitai, na suia faafuasei Henry VIII Ioe, o le mafuaaga na le suiga tetele i le atinae socio-tamaoaiga ma faiga faapolotiki.

faigata aiga

Ua uma ona faasino mai e faapea ua matua le atunuu mafuaaga loloto ma le taua mo le suiga i le lalolagi i le uma o le olaga. O le bourgeoisie ma le manao tamalii fou e maua ai le laueleele o monasteries ma ekalesia e faapea, i le mea moni, amataina le laki. O le amataga o le Toe Fuataʻiga i Egelani, o le aso lea e masani lava e faatatau i le 1534, ua tatau ona totogi, peitai, e itu i fafo. O le mea moni e faapea o le manao o le Tupu e tatala lona toalua ona na te leʻi tuuina atu i le fanau o le tane, ma le isi o le tele o matua. I lenei na faaopoopo se isi nofoaga tulaga mo mafuaaga patino: pauu Henry i le alofa ma Anne Boleyn, lea e manaomia ai se faaipoipoga faaletulafono.

Le malologa ma Roma

O le amataga o le Toe Fuataʻiga i Egelani, i le mea e lelei e fesootai i le aso lea i faiga faaupufai i totonu o le Tupu, o le taunuuga o se uunaʻi mama i fafo, lea na i se faafitauli i le sootaga i le va o le malo ma le Ekalesia Katoliko. E tusa ai ma le tulafono o le taimi, e mafai ai ona tatala se faaipoipoga e mafai ona na o pope. Ia te ia ma fesili Henry i le faatagaga e tatala faaipoipoga. Ae peitai, e teena e le pope. O le mafuaaga o le mea moni e faapea o ia moni lava sa i lalo o le faafoega atoatoa o Charles V, o lē o le atalii o le uso o Ekateriny Aragonskoy. Ona faasilasila le tupu matuā feita ua le toe e noatia i le pule faapope ma tautino atu ai le tulaga tutoatasi o le Ekalesia a Egelani.

Suiga i le pulega

O le mea aupito tele i Europa o le amataga o le Toe Fuataʻiga i Egelani. 1534 i lenei tulaga o se suiga: sa lea o le tuuina atu i le tupu o le Tulafono o le pule, lea na folafola atu ia te ia o le ulu o le ekalesia Egelani. Lenei fua, ae peitai, e le faapea fetuunaiga māeʻa le pulega ekalesia moni aafia na o le vaega pito i luga o le pulega, ao le fanua faaauau pea ona avea le masini lava lea e tasi e pei ona i luma. Na taofia foi le episcopate.

Fou i le faalapotopotoga

Le Malo Faitupu ma le toe fuataʻiga i Egelani, o le mea moni, e le tele tetee tasi i le isi, e pei ona matauina, mo se faataitaiga, i Farani. I se faatusatusaga, i le UK le malo lava ua faia se laasaga muamua i lenei toatuga faaupufai ma faalelotu. E ui lava i le le tumau o sauniga Katoliko masani ma le episcopate, ave Henry VIII i le tufatufaina o tupe maua faale-ekalesia. I le faaopoopo atu, o le pule sa i ai le aia tatau e tofia epikopo. Ae sa sili atu ona māeʻa nei laasaga: ua alu le malo i luga o le aveesea faamalosi o meatotino monastic: asoa ma fanua. Mulimuli se taimi umi totoe i le faleteuoloa: sa latou tufatufaina i totonu o le alii ma le bourgeoisie taimi na faato'¯a amata.

vaega tulaga ese

Vaega o le sa Reformation i Egelani e faapea: muamua, sa le tuuina atu faatasi ma faalavelave matuia, e pei o i Farani po o Siamani (i le tele o tausaga muamua gau taua Huguenot, ma le lona lua na amata ai le taua o le tapuaiga ma le Taua faifaatoaga). Lona lua, o le faapolokiki, suiga o le tamaoaiga ma faalelotu faia e le pule o le tupu. I totonu o lenei e mafai ona e tagai i nisi o mea e tutusa i le Siamani itumalo lea lagolagoina foi le aofai o kovana le aoaoga faavae fou. Ae peitai, i Egelani na tutupu i le atunuu. Mulimuli ane, na ave a lava feololo le Reformation i lenei atunuu. E tusa ai ma se numera o le taitaiina o tagata tomai faapitoa, ua ave le Egelani le Ekalesia se fua faatatau, e le tumau, o se nofoaga i le va o Katoliko ma Porotesano. I Egelani tumau sauniga Katoliko ma le episcopate.

O le uiga o le sosaiete

O se tasi o autu autu i le talafaasolopito o le vaitaimi o aso nei le amataga o le Toe Fuataʻiga i Egelani. Faapuupuu e uiga i le faasino ia te ia liʻo o agafesootai, e mafai ona e lipoti nei: o le toatele o le taliaina bourgeoisie ma le tamalii fou nei suiga. Ae peitai, sa i ai foi lē faamalieina. I Porotesano sa i ai i latou e manaomia atili faafaigofie faatulagaga o le Ekalesia i le faataitaiga a le Calvinists. Isi, peitai, valaau mo se toe foi i le Katoliko. tuliloa tutusa le Tupu o vaega uma e lua o le tetee, ma o lea ua tausia lona feololo toe fuataʻiga i le atunuu. Ae peitai, proponents o le sili atu suiga māeʻa i le ekalesia o loo tausia pea e oo lava i laa atu i le xvii senituri lona tulaga. sa taʻua i latou Puritans, ma sa i lalo o latou auspices, ma sa i ai le fetauaiga bourgeois gagana Peretania i le nofoaiga a Charles ou Stuart.

O le taunuuga o le toefuataiga o le Ekalesia

Taunuuga o le Toe Fuataʻiga i Egelani loo matuai manatu mamafa mo lona iunite socio-faaupufai ma faalelotu. Tufatufaina laueleele aveesea faamalosi mai le monasteries o le aristocracy fou ma le bourgeoisie, o le tupu faapea ona foafoaina i latou fofoga a foothold. O lea, ua i ai le atunuu se vaega o tagata o loo fiafia i le faaauauina o le toefuataiga ma le tuufaatasiga o le soifuaga masani tulaga. Le alii fou o le a taofia laueleele mauaina, ma ina ia latou uma lagolagoina autasi le nofoaiga a Elizabeth o Aʻu, o le afafine o le tupu o Anne Boleyn, o lē na a ala i le faasaoina o le suiga, lea e iloa ai lona tama.

O se isi taunuuga o le Reformation o le foafoaga o le ekalesia Egelani fou, ua i ai pea i aso nei. suiga feololo sao i lona faasaoina ma e oo lava i le tufatufaina, ao le āu sili māeʻa ua leiloa se numera o lona lagolagoina.

Faaauauina o le pepa faamaonia o le faamaoniga Porotesano

Tausaga o le Toe Fuataʻiga i Egelani, o loo aofia ai se taimi mai le 1534, ina ua tuuina atu Henry VIII se Tulafono a le pule, ma seia oo 1603, ina ua maliu o lona afafine, o Elizabeth Aʻu, o lea, i le mea moni, e tuufaatasia le tupe faasili o lona tamā. E taua tele ina ua mavae le maliu o le tupu lona faiga faavae faaauau Tupu e o lona atalii pepe, Edward VI o, ea le vaega Porotesano. Ae peitai, sa ia taitai mo se taimi puupuu, ma ina ua oo i lona maliu i le mana, le afafine Genriha Mariya, lea na avea ma se faiga faavae i luga o le toe foi mai o Katoliko. sa faaipoipo o ia i le Tupu o Sepania, o se lagolago o le Katoliko, ma le amataga o le sauaga o Porotesano.

Ae peitai, ina ua mavae le maliu o Elizabeth ou folafola atu le ala mo le faamaoniga o le aoaoga faavae fou i le atunuu. O le liua o Henry faaletulafono, ua folafola Porotesano e pei o le lotu a le malo, ma le suiga e Katoliko Na tusa lea ma le fouvale. sa Katoliko totogi lafoga maualuga atu nai lo Porotesano. O lea, i le faamaonia mulimuli ane UK le suia o le apaau feololo.

tāua

O le taaalo Reformation i Egelani se matafaioi maʻoti i le atinae o kapitalisiga i le atunuu. O le mea moni e faapea folafola atu le lotu fou i le manaomia o le faamoemoega autu mo mea e faamauoa ma faaputuga o meatotino tau le tamaoaiga. o atoatoa ogatasi lenei filosofia ma le faanaunauga o le entrepreneurs ma le bourgeoisie. Mai le taimi nei i luga, o lo latou naunau e faateleina lo latou tupe maua e maua faamaoniga dogmatic. I loloto nisi o manatu Reformation fetalai mai ai le mea moni o le salalau atu o le tulaga Puritan e lagolagoina le loloto o le toe fuataʻiga.

O le atinae o kapitalisiga i le anotusi o le Reformation

Reformation e tatau ona vaai i ai i Egelani i le tulaga o lenei suiga i Europa atoa. O le mafuaaga o lona manumalo e tatau ona saili i le matutua o sootaga kapitalisi ma le Faamautuina o le vasega bourgeois, lea e lagolagoina lenei tulaga. A oi ai i nisi o atunuu, e pei o Farani, na faatoilaloina le Faagaioiga o le Toefuataiga ona o le mea moni sa i ai le malosi pea sootaga feudal.

O le Toe Fuataʻiga i Egelani (tagai i le laulau i lalo o loo faaalia lona mafuaaga, ala ma taunuuga) o se tulaga maoae i suiga faalelotu Europa.

faipule mafuaaga moni taunuuga
Henry VIII O le manaomia e fatu ai se faavae lautele mo le mana o le tupu i luga o le bourgeoisie ma tamalii fou. O le atinae o kapitalisiga manaomia se filosofia fou lea o le a faamaonia ai le manao mo le faateleina o le tamaoaiga Tulafono a le pule; le folafolaga o le tupu o le ulu o le Ekalesia fou o Egelani, ae o le faasaoina o le episcopate. Le aveesea faamalosi o fanua ma meatotino a le monasteries ma le tufatufaina o lo latou mamalu faatamalii ma gentry ma le bourgeoisie O le fatuina o se vaega lautele fou o le tausaafia ma le bourgeoisie, o le atinae atili o kapitalisiga ona o le mamafa o le laueleele i le tamalii fou
Elizabeth ou Le manaomia o le faasaoina ma faamalosia le suiga o Henry VIII, na feiloai ai le naunautai ma manao o le toatele o le bourgeoisie ma tamalii fou Folafolaga o Porotesano e pei o le lotu a le malo, lafoga maualuga mo Katoliko, ala feololo o le Reformation O le Faamautuina o le Egelani Ekalesia, lea o lo o nofoia se tulaga le tumau i le va o le Katoliko ma Calvinist

Egelani i le mea moni o se atunuu o kapitalisiga manumalo, ma o le vaega socio-tamaoaiga manaomia substantiation, na tuuina atu ia te ia le Reformation. E tatau foʻi i le amanaia le mea moni e faapea o le Toe Fuataʻiga i lona agaga atoa ogatasi ma le mentality le gagana Peretania, ma ona practicality ma le lelei atoatoa.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.