News ma SocietyFilosofia

Neo-Platonism - o le mea lenei? O le filosofia o neo-Platonism

Neo-Platonism o se filosofia amata mai i aso anamua tuai, na oo mai i filosofia Medieval, o le filosofia o le Renaissance ma uunaia ai le mafaufau faafilosofia uma le tele o senituri mulimuli ane ai.

filosofia anamua o Neoplatonism

Afai tatou te faamatalaina puupuu Platonism, o le toe faaolaolaina o manatu o Palato i le taimi o le pa'ū o Roma (3 - 6. Cc). I le sa suia neo-Platonism o manatu o Palato i le aoaoga faavae o emanations (leisa ina ua uma) o le lalolagi mea o le Agaga Smart, ou te talitonu o le amataga o mea uma.

Afai e te tuuina atu se faamatalaga lelei, le anamua Neo-Platonism - lenei o se tasi o le vaega o filosofia Hellenic, tulai mai e pei o le aoaoga faavae eclectic o Plotinus ma Aristotle, o le Stoics ma aoaoga a Pythagoras, mysticism i Sasae, ma le amataga o le Faa-Kerisiano.

Afai tatou te talanoa e uiga i le manatu autu o lenei aoaoga faavae, o le Neo-Platonism - lenei malamalama mystical o le Silisili, o se suiga faifai malie mai le maualuga i le natura i lalo o mataupu. Mulimuli ane, Neo-Platonism - o le saʻolotoga o le tagata e ala i le fiafia moni mai le faigata o le lalolagi mea i se olaga faaleagaga moni.

O le adherents sili ona lauiloa o neo-Platonic filosofia, ua faapea mai talafaasolopito Plotinus, Porphyry, Proclus ma Iamblichus.

Dams e pei o le faavaeina o Neo-Platonism

Nuu Faatanoa - o le itumalo Roma o Aikupito. na aoaoina o ia e ala i le tele o tagata atamamai, o se matafaioi tele i lona faavaeina taaalo Ammonium Saccas, ma mo le sefulutasi tausaga na ia suesueina.

I Roma, na avea Plotinus lava a faavaeina o le aoga, lea sa ia taitaiina mo le luasefululima tausaga. Faatanoa - tusitala o le 54 galuega. O se aafiaga maoae i lona vaaiga sa Palato, ae sa noatia i aafiaga ma isi tagata atamamai, Eleni ma Roma, i totonu oi latou Seneca ma Aristotle.

O le faatanoa vai o le faiga lalolagi

E tusa ai ma le aoaoga a Plotinus, o loo fausia i le lalolagi i se faatulagaga atoatoa:

  • O se tasi (Lelei).
  • Lautele Mind.
  • Lalolagi-Agaga.
  • Mataupu.

Le mafaufau se lalolagi e tasi, sa ia le talitonu o le tasi le atulaulau i lona vaega uma i fua tutusa. Matagofie Lalolagi Agaga e sili e fia malosi mataupu, Lautele Mind e sili i le agaga lalolagi, ma i le tulaga aupito maualuga o le lelei atoatoa aoga se tasi (lelei), o le pogai lena o le matagofie. O le tele lava faamanuiaga e pei Plotinus talitonu i mea uma ua matagofie, ina ia faamaligiina i ai, i luga o mea maualuluga uma, ma e aofia ai ea le lalolagi atoa i le Agaga atamai.

Nofofua (faamanuiaga) - se faalapotopotoga e auai i soo se mea, ua faaalia i le Mind, Agaga ma Taua. Se tasi, o se lelei atoatoa, faamalualiiina o nei mea. Le leai o se auala e tasi e leai se lelei.

Tautinoga e tagata leaga e mafua mai i le auala sili e mafai ona ia aea le faasitepu e tau atu i le tasi (o le Lelei). Le ala o le a tuuina mai e faalapotopotoga e na o le fusion mystical ai.

O se Lelei atoatoa tasi

I le manatu o Faatanoa i le poloaiga lalolagi pulea e le manatu o le le lotogatasi. maualuluga e tasi i luga o le toatele, e faapitoa e faasino i le tele ma le mafai ona maua mo le toatele. E mafai ona e tusi se faatusatusaga i le va o le talosaga faatanoa vai o le lalolagi ina ma le faatulagaga lautele o le Emepaea o Roma.

Mamao mai le tele o maua le tulaga o le tasi. O lenei mamao mai le atamai, lalolagi faaleagaga ma le faaletino, ei ai se mafuaaga unknowable. Afai o Palato "o se tasi - tele," e fesootai i le faalava, o le tūsaʻo faatulaga Plotinus i le sootaga o le tasi ma le tele o (mea faatauvaa). Nofofua lo isi mea uma, ma o lea saogatā i le malamalama o le maualalo Mind, Soul ma Taua.

Aʻiaʻi le lotogatasi o le toesea ai o feteenaiga, faatusatusaga manaomia mo gaoioiga ma atinae. Lotogatasi aveesea le sootaga mataupu-mea, o le loto malamalama, naunau, taimi. tasi na te iloa lava e aunoa ma le malamalama o, o le tasi o lo oi se tulaga o le fiafia atoatoa ma le filemu, ma sa leai ni e taumafai i ai. e le o fesootai tasi i le vaega o le taimi, ona e faavavau.

feutagaʻi Plotinus pei Masani Lelei ma le Malamalama. O le foafoaga lava o le lalolagi o loo otooto emanation le tasi Plotinus (faaliliuina mai Latina - e tafe, e tafe). I lenei faagasologa, o le liligiina ifo o le foafoaga, e le aveesea ai le faamaoni, e le faaitiitia.

tagavai

Mafuaaga - o le mea muamua lea ua faia e le tasi. Mo Mind e faamatalaina i le faatelega, o, o le mataupu o le tele o manatu. O le mafaufau e itulua: e le gata tuuto i le tasi, ma aveese ese mai ai. Matele i le tasi o ia i se tulaga o le lotogatasi, ma le mamao - i le faatelega o le setete. Cognition mafaufau uiga ese, e mafai ona avea o se tagata faitino (faamoemoe i se mea) ma o subjectivity (lava faatonuina). O lenei mafaufau e ese foi mai le tasi. Ae peitai, o loo afio i le faavavau, ma e iloa o ia. O lenei e tutusa ma le Mafaufau tasi.

O le mafaufau faamatala ou manatu ma faia i latou i sync. Mai le manatu e sili ona lavelave (tagata, gaoioiga filemu), e alu atu i le isi manatu. O le natura e feteenai o le Mafaufau i le faatanoa vai o loo i ai i lava le manatu o le uma faamatalaga otooto ma sima. Mo se faataitaiga, o le manatu o le tagata e avea o se manatu ma le manatu o nisi o tagata taitoatasi.

lalolagi agaga

sasaa Nofofua lona malamalama i le mafaufau, ma e le atoatoa mitiia le malamalama e ala i le Mafaufau. Tufaina e ala i le Mind, ia sasaa atu ma faatupuina ai le Agaga. Ona vave amataga agaga e tatau ona mafaufau. e tasi i lona foafoaga o le auai leai foi.

O loo maua i luga o le tulaga pito i lalo, ei ai se agaga e faavavau, e le o - o le mafuaaga o le taimi. O le mafaufau, e lua: o loo i ai se tautinoga e mafaufau ma le liliu ese mai ia te ia. O se feteenaiga tele i le agaga ua vaevaeina aiaiga i lua Agaga - maualuga ma le maualalo. faalatalata maualuga Agaga i le mafuaaga ma le fesootai ma le lalolagi o le mataupu atoa, e pei ona tetee atu i le Agaga Low. O loo maua i le va o le lalolagi e lua (suprasensual ma mea), Soul faapea ona fesootai i latou.

Meatotino a le Agaga - incorporeity ma indivisibility. accommodates Lalolagi Agaga agaga o tagata taitoatasi uma, e leai se tasi o lea e le mafai ai e ese mai i isi. finau Plotinus faapea so o se agaga o loo i ai i luma o le fesootai ma le tino.

mataupu

Faaiu le faatulagaga lalolagi o Taua. ua faamaligiina Malamalama pasi faasolosolo Nofofua mai le tasi mea i le isi.

E tusa ai ma le aoaoga a Plotinus, mataupu e tumau e faavavau faavavau ma lotogatasi. Ae peitai, o le mataupu o le faalagolago o le foafoaga, e aunoa o le tagata lava ia-amataga. O le natura feteenai o mataupu e lea ua faia ai se tasi ma e feagai ma ia. Mataupu - o le mou atu le malamalama, i le faitotoa o le pogisa. I le taimi o le mou atu le malamalama ma le afio mai o le pogisa o se tina i taimi uma. Afai fetalai Plotinus o le omnipresence o le tasi, lea, e mautinoa lava, e tatau ona i ai i le mataupu. E tetee i le ua faaalia Malamalama Tina o le leaga. O lea mataupu i luga o Dams, exudes leaga. Ae talu ai e na o le mea faalagolago, ona e le tutusa lelei o le leaga (Lelei o le tasi). Leaga Tāua - na o se taunuuga o le leai o se mea lelei, ona o le le lava o le Malamalama se tasi.

Mataupu taumafai e suia, ae faia ni suiga, e tumau pea e le suia, e le faaitiitia ma e le oo mai.

O le sailiga mo le tasi

talitonu Plotinus o le tupuga o le tasi i le tele o mafua ai le faagasologa o le faafeagai, o lona uiga, o le toatele saili e alu aʻe i le lotogatasi atoatoa, ma taumafai e faatoilalo o latou faaletonu ma e fesootai ma le tasi (lelei), ona o le manaomia o le lelei-o le faamatalaina i le matua o tagata uma, e aofia ai le tulaga mativa o le mataupu.

sasau loto i ai o se tasi (lelei) tagata eseese. E oo lava i le natura o le a maualalo tele, e le miti e uiga i so o se ascent, e mafai e se tasi aso ala i luga, e pei o le agaga o le tagata e le mafai ona tuueseeseina mai le Agaga Lautele, e fesootai ma le Mind Lalolagi lona fasi musuia. E tusa lava pe o le tulaga o le mafaufau e faapea o le layman o le tele maualuga vaega o lona vaega maualalo-pepelo o le nutimomoia, le mafuaaga e mafai ona manumalo i luga o le manaoga tuinanau ma le matapeʻapeʻa, o le a faatagaina pauu tagata e tulai.

Ae peitai, o le ascent moni i le Tasi Plotinus iloiloina se tulaga o le fiafia moni i ai le agaga e pei ona tuua ai le tino ma le merges ma le tasi. e le o se manatu o lenei ala, ma eseese, e faavae i aafiaga. Ma le gata i lenei tulaga maualuga atu o le faatanoa vai, o se tasi e mafai ona tutu atu i le tasi.

Adherents o le aoaoga faavae o Plotinus

Le soo o Plotinus Porphyry, e ala i le finagalo o lona matai, o faatonuina ma lomia ana tusitusiga. na lauiloa o ia i le fai manatu filosofia galue Faatanoa.

Proclus i ana tusitusiga sa ia atiina ae le manatu o neo-Platonism o atamamai mavae. Ia faapipii taua tele i le musumusuga faalelagi, iloiloina lona malamalama maualuga. Alofa, poto, faatuatua, ia e fesootai ma le faaaliga o le atua. O se saofaga tele i le atinae o filosofia, ua faia e lona dialectic o le atulaulau.

faasino Aafiaga Proklos i filosofia Medieval. faamamafaina o lona uiga o filosofia Proklos AF Losev, e totogi atu lafoga i lona fineness iloiloga talafeagai.

aoaoina Suria Iamblichus Porphyry ma faavaeina le Suria aoga Neoplatonic. E pei o isi Platonists, na ia tuuina atu ana taumafaiga e talafatu anamua. I lana aitalafu i le iloiloga ma systematization o le dialectic o talafatu, e pei foi i systematize le suesueina o Palato. I le taimi lava lea e tasi na taulai atu lana vaai i le itu aogā o filosofia, e faatatau i sauniga faalelotu, o le faiga mystical o fesootaiga ma le agaga.

O le aafiaga o mafaufauga faafilosofia neo-Platonic i le vaitaimi mulimuli

Mea o le vaitaimi ua mavae o aso anamua, ua leiloa le talafeagai ma le tulaga o le pulega filosofia anamua faapaupau. e le mou Neoplatonism, e aia tusitala Kerisiano. (St. Augustine Aeropagite, Erigena iā al.), E ati i le filosofia Arapi Avicenna, ona gaoioi ma monotheism Hindu.

I le senituri lona 4. ua lautele disseminated manatu neo-Platonic i filosofia Byzantine ma tofotofoina Christianization (Vasiliy Veliky, Grigoriy Nissky). I le tuai Tutotonu Ages (14-15 cc.) Neoplatonism avea o se puna mystique Siamani (Meister Eckhart, Suso G. iā al.).

faaauau pea Neo-Platonism o le Renaissance e auauna atu i le atinae o filosofia. E embodies le manatu o le vaitaimi talu ai i le faigata: o le gauai atu i le aesthetics, le matagofie o le tino i le anamua Neo-Platonism ma le silafia faaleagaga o le tagata o le tagata i se Medieval neo-Platonism. Aoaoga neoplatonism aafia atamamai e pei o N. Cusa, T. Campanella, J. Bruno iā al.

Lauiloa o sui o idealism Siamani, 18 - seneturi lona 19 vave. (FV Schelling, Hegel) le i sao mai le uunaiga a manatu neo-Platonic. Le lava lea e tasi e mafai ona faapea mai o tagata atamamai o Rusia 19 - seneturi lona 20 vave. VS Solovyov, SL Franke, S. Bulgakov, ma isi. O le sailia e mafai ona maua o Neo-Platonism i filosofia po nei.

O lona uiga neoplatonism filosofia talafaasolopito

Neo-Platonism - alu i tua atu o filosofia lenei, e pei filosofia o worldview fetaui tonu ai. O le sini o le aoaoga o Neoplatonism o otherworldly, atoatoa supramental, auala lea e mafai ai na o fiafia moni.

Neoplatonism i filosofia - o le tumutumu o le filosofia o anamua ma le afiafi o mataupu faalelotu. avefeau faatanoa vai nofofua i le lotu o monotheism ma goto faapaupau.

Neoplatonism i filosofia - o se aafiaga tele i le atinae o mafaufauga faafilosofia ma faafaifeau o Vaitausaga Ogatotonu. aoaoga faavae Faatanoa o le taumafai e faaatoatoa ai le faiga o mataupu o ana aoaoga ina ua uma rethinking maua o latou nofoaga i le talitonuga Kerisiano i sisifo ma sasaʻe. O le tele o aiaiga o le sa manaomia filosofia neo-Platonic e tau lotu Kerisiano e tagofia ai le faafitauli o le systematization o se aoaoga faavae faigata o le Kerisiano. O lea na faavaeina le filosofia Kerisiano taʻua patristic.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.