FaavaeinaTala

Na faapefea ona aai aupito tele a le lalolagi i le amataga o lona faavaega

ei ai lona lava tausaga aai uma. Ua matua talavou, e pei o Paris, ma e fai lava si anamua, lea e oo atu i le 2000 tausaga. Isi nai lo i latou foi talavou.

O le mataupu tuuina le faafanua, ata vali, ma ata tuai o loo faaalia ai le aai sili.

Rio de Janeiro

O le amataga o le aai o Rio de Janeiro tuu le colonists Potukale. Na tupu lenei mea i le 1565.

Guanabara Bay, lea ua manatu le aupito tele lona lua i Pasila, ua leva ona untouched e malo o tagata.

E 1711 tuputupu ae le aai.

Ma i lenei aso o loo taʻua i totonu o le nofoaga sili ona faatosina i le lalolagi.

NY

Niu Ioka, e pei ona outou faalogo i ai, muamua na valaauina New Amsterdam. Sa faavaeina e colonizers Holani i le senituri xvii vave. ua maua le aai a igoa fou atoatoa - New York - i le 1664.

O lenei woodcut Manhattan i saute e faatatau i 1651, ina ua pea taʻua New Amsterdam.

I le va o le 1870 ma le 1915 ua faatoluina le faitau aofai o tagata o le Aai o Niu Ioka. Ua faateleina mai le 1.5 miliona i le 5 miliona tagata. I totonu o lenei ata i le 1900 e ala i le tagata malaga mai le motu o tagata i Italia i le uʻa Street, Itu Lower Sasae.

atiina ae le malosi atinae eseese o Nofoaga i Taulaga. Mo se faataitaiga, o le Alalaupapa Manhattan (lalo e mafai ona e tagai i le aveesea lona ata i le 1909) sa fausia i luga o le mafuaaga e faapea o le numera o le faitau aofai o tagata ua faateleina markedly.

I le 2013, i le lima boroughs o Niu Ioka sa nonofo 8.4 miliona tagata.

Paris

Tagata suʻesuʻe ua faaiuina e faapea o le tagata muamua o Paris na o sui o le ituaiga Celtic anamua. Sa latou fausia se faatalanoaga i luga o le Vaitafe o Seine tusa ma le 250 TLM. e.

Tagata nofoia le Ile de la taʻua. I aso nei, o loo i ai le falesa o Notre Dame.

Vaai i le ata lenei ... tatou Parisians moni lava e pei tupe siliva matagofie. "Aai tetele" O le asō, o loo latou teuina i le Falemataaga o Art.

E ala i le vave 1400s avea Paris le aai aupito tele i Europa, ae o le le lava silisili.

O lenei maota de la taʻua, o le loka i le Ile de la taʻua.

silasila Contemporary aai sili atu nai lo o talosaga.

Shanghai

Tanu, lea o loo tu i luga o le Vaitafe o Huangpu i le ogatotonu o Shanghai, ua avea ma se nofoaga autu e tau tupe o le lalolagi le taua i le faaiuga o le 1800. Iinei ua tu le kamupani fefaatauaiga aupito tele i totonu o le US, Rusia, o le UK ma Europa.

sa tele pisapisao Old Shanghai.

ua suia le manuia Commercial fagota taulaga i le metropolis aupito tele, lea na igoa ia "Penina o Asia."

Toe foi i le 1987, o le sa matuai undeveloped Shanghai Pudong Eria Fou. o le eria marshy lenei tu i le isi itu o le Vaitafe o Huangpu, i le isi itu mai le tanu.

I le vaitau o le 1990 le amataga, na tatalaina Pudong i tupe teu faafaigaluega mai fafo.

Lenei eria ua talu mai le amataga e atiina ae e vave.

I aso nei, o le tanu i - o se tasi o nofoaga sili ona matagofie i totonu o Saina.

Pudong futuristic fananau mai.

Istanbul

Istanbul, uluai valaauina Byzantium ma na faavaeina Constantinople i le 660 TLM. I le 1453 na manumalo i le aai e le Ottomans.

O le liliu vave Ottomans le aai mai le ogatotonu o le faa-Kerisiano i le fale faailoga aganuu isalama matua mosques teuteuina.

le vaega i matu o intesivnost le aai ola talu mai le senituri XIX. na fausia Istanbul nofoaga autu o faatauga i tafatafa o le auala laupapa Galata, lea na toe fausia e lima taimi.

I aso nei Istanbul - se nofoaga autu faaleaganuu o Turkey.

Lonetona

O Roma i faavaeina Londinium i le 43 TA. Aso nei ua lauiloa o le aai e pei o Lonetona. E mafai ona e mafaufau i le auala laupapa muamua sopoia le Vaitafe o Thames, i le ata o loo i lalo.

E le senituri XI sa uma ona Lonetona le aai taulaga aupito tele.

Mulimulitai Abbey, faavaeina i le senituri X, ua manatu se tasi o fale sili ona matua ma sili ona iloga i Lonetona. O loo i lalo e mafai ona e iloa le auala e tilotilo i totonu 1749.

I le senituri xvii, ua mafatia Lonetona mai le Mala Tele, lea e faatupuina le oti o le 100 000 tagata. I le 1666 gau se afi tele. Mo le toe fausia o na sefulu tausaga le aai i le mala.

C 1714 i le 1830 i Lonetona faia le itumalo fou, ma o se tasi o latou - Mayfair. Foi faaleleia na fausia alalaupapa i le Thames. Latou siitia le atinae o le tamaoaiga i Saute Lonetona.

City faaauau pea atinae o le tuputupu ae faifai pea, ma ua oo atu lana uunaiga i se tulaga le lalolagi. Ae peitai, faamaualuga lenei Lonetona i aso nei.

Mexico

Mekisiko, lea na muai tuuina atu le suafa o Tenochtitlan, na faavaeina le malo Aztec i le 1325.

A suesue mai Sepania Cortes Hernan tulaueleele iinei i le 1519 ma iu lava ina pulea e faatoilaloina le aai. na toe faaigoaina Tenochtitlan i le Aai o Mekisiko i le senituri XV, ona sa faigofie le Sepania e faalauiloa le suafa.

I le Aai o Mekisiko, sa faatulagaina e le mesh faiga fausia i luga o le faavae o lea ia i latou ua uma ona foafoaina e aso tele o aai colonial o Sepania.

Amata mai i le senituri XVI, ua manatu le nofoaga autu Zocalo o Mexico City. I le faaiuga o le XIX senituri ua amata Mexico e atiina ae atinae eseese o ona po nei, e ui lava o le tele o fale na taulai i le vaega tamaoaiga.

amata ona suia o Mekisiko i le 1950 ma le fausiaina o le skyscraper muamua Torre Latinoamericana.

Faitau aofai o tagata i le Aai o Mekisiko i le taimi sostavlet 8.9 miliona.

Moscow

sa faavaeina i Moscow i le senituri XII. E le xvii senituri i le nofoalii o le faigamalo faavaeina Romanov.

Sa tupu ae le aai i le Vaitafe o Moscow.

I le na faatau Kremlin arcade.

Le lalolagi-lauiloa na fausia St. Vasiliya Blazhennogo i le 1561. Na faaauau pea lava e faʻaofo tagata asiasi ma ona faatosina talafaasolopito ...

... ao avea Moscow tagata matua ma aulelei i tausaga taʻitasi.

Johannesburg

na uluai nofoia le itulagi latalata i Johannesburg i aso nei e tagata San, o se vaega o le tulimanu-gatherers le lotoifale. Na tupu lenei mea e uiga i le 20 000 tausaga ua mavae. I le XIII senituri, o tagata e tautala i le siitia Bantu i le eria ma faia se tamai nuu. Sa latou auai i le aveesea mai o le uʻamea.

vaitaele auro, taʻua o le Witwatersrand, na maua i le 1884. tosina lenei i lenei vaega tele o Europa. I aso nei, ei ai le vaega eleele faasao o auro e sili ona tele o le vai i le lalolagi ma saunia ai e sili atu nai lo le 1.5 piliona aunese o le uamea taua i tausaga taitasi.

I le taimi lava lea e tasi, sa igoa o le aai Johannesburg, e ui te le iloa tonu talafaasolopito pe aisea. O faamaumauga muamua o le aai, lea e mafai ona tuuina atu faamatalaga e uiga i le etymology o le igoa, leiloa.

E ala i le 1900, o le faitau aofai o tagata o le silia ma le 100 000 tagata i Johannesburg.

I aso nei o se fale e sili atu i le 4.4 miliona tagata e nonofo.

O lenei ua faia ai le aai aupito tele i Aferika i Saute.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.