Tala Fou ma le SosaieteNatura

Mūmū: ituaiga, mea fa'apitoa. O a ituaiga o manuki ei ai iina?

E fia ituaiga o manuki o nonofo i luga o la tatou paneta, o a mea latou te 'ai, o a uiga o latou olaga? Matou te faitau e uiga i nei mea uma ma le fiafia ma matamata i polokalama TV. Ma e le o se mea e ofo ai, aua tatou te tupuga mai se tuaa masani. E tele mea e talitutusa e le gata i foliga vaaia ma le fausaga o le pu'u, ae fa'apea fo'i i amioga.

O a ituaiga o manuki ei ai iina?

Ua faailoa mai e Zoologists ni vaega se lua o primates, ma o nei meaola ua vavaeina e tusa ai ma latou. Ua vaevaeina i latou i le Primate o le New ma le Lalolagi Tuai. O le vaega muamua e aofia ai manuki o nonofo i Amerika Tutotonu ma Amerika i Saute, ma le lua - i Asia ma Aferika. Ma o vaega ta'itasi o lo'o i ai ona uiga fa'apitoa. O manuki o le Lalolagi Fou ei ai le si'usi'u e mafai ona latou taofimau i paranesi ao latou sopo'ia laau, ma o le isu e lautele. O afuaga Aferika ma Asia e tele lava ina leai ni si'usi'u, ae tusa lava pe o le mea lea, e le fa'aaogaina e manu e pei o se vaega lima lima, e vaapiapi o latou isu. O nei vaega e lua e aofia ai le sili atu i le tasi selau ma le ono o ituaiga manuki.

A'oga o Amerika i Saute ma Amerika Tutotonu

I totonu o lenei eria, o manuki nei (ituaiga) ola: manuki, tamarins, capuchins, singles squirrel (56 ituaiga), lulu ma pole, pola, sakis ma Uakaris (41 ituaiga), talo, vavaveleve ma manuki.

Afuaga Aferika ma Asia

I luga o nei konetineta o lo'o i ai le numera tele o primates - sili atu i le 135 ituaiga. Afai e te lisi ituaiga ituaiga manuki, o le lisi o le a sili. E vaevaeina i latou i ni lautele lautele: baboons, fa'anoanoa-malie, va'alo, mandrill, macaques. O loo i ai se isi vaega, lea e aofia ai nei ituaiga o apes: gorillas, chimpanzees, orangutans, bonobos (chimpanzees pygmy) ma gibbon.

Tamarins

O nei manuki e auai i le aiga o le taaloga. Latou te ola i le vaega warmest o Amerika i Saute: Pasila, Costa Rica, o le apa o le Vaitafe o le Amasone. faigofie tele Tamarin e iloa mai isi manuki o foliga vaaia: o le autu faailoga faapitoa e uiga o lona moge, e ui o loo i ai sui beardless o lenei ituaiga. O nisi ei ai le manai sa'o leona. Ma ona o foliga masani e le masani ai, o nei meaola e masani ona tulituliloaina - e maua e le au faipisinisi ni tamarins mo le faatauina atu i luga o le maketi uliuli. O le mafua'aga lea ua lamatia ai lenei ituaiga meaola.

I le umi, o le tino o le tamarin e o'o mai i le sefuluvalu i le tolu sefulu lima senetimita, ma le si'u - mai le luasefulu-tolu i le fasefulu-fa senetimita, e mamafa i le kilo kilokalama. Afai tatou te lisiina ituaiga o manuki laiti, ona taitaia lea e le tamarins lenei lisi. O lo latou nofoaga autu o mauga maualuga o Pasila. I nei nofoaga, e lagona e manuki le manaia: o se tau malulu malu, o se tele o meaai. Tama'ita'i Tama'ita'i e nonofo i vaega laiti o le 5-10 tagata taitoatasi, o lea e faigofie ai mo i latou ona maua ni mea'ai ma puipuia i latou lava mai mea taufaasese. I le po, latou te momoe i laau uumi, ma i le amataga o le taeao e amata ona latou taitaia se olaga ola malosi: latou te vaavaai mo meaai, tausia e le tasi le isi.

O Tamarama e manaia tele - latou te 'ai ma le fiafia i le gaogao, gata, iniseti, fuamoa manu, ma mea'ai laau - la'au o laau, fualaau, nati ma le nectar. O mea'ai na 'aumaia e tutusa lelei le vaevaeina i sui uma o le atopau. Afai e ave se tagata ese i lo latou teritori, latou te tuliesea uma lava o ia, ma faatupuina ai le taufaafefe o le fiafia. O tagata talavou e tausia e le vaega atoa. O tama pepe e o'o i le fa tausaga le matua o lo'o aga'i pea i tua o le tama. Manulele i taimi uma e talatalanoa ma isi, ma fa'aalia ai le tasi i le isi e uiga i mea'ai na maua ma le auala a le fili.

Manuki

O nei vaega muamua e aofia ai le aiga o marmosets. O nei manuki laiti ma malie. Ituaiga o manuki: moni ma lanumeamata, hussar, talapone ma isi (aofaiga 23). Tino o le tino e masani lava laiti (pei o se pusi), o le peleue e mafiafia ma matua vaivai. Le lanu o nei manuki e matua ese lava: olive, lauulu-lanumeamata, lauulu enaena, enaena, lanumumu, blue, black. O nai masima e fai sina umi, o nisi o sui o lenei ituaiga o manulele ei ai ni o latou migao, uila ma pa'u. O le si'u e masani ona faaluaina le umi o le tino. Soatic corns of small sizes.

O nei mea muamua e ola i vaomatua. O manuki e 'aina uma mea'ai ma meaai a manu. O le taumafataga e aofia ai lala laiti o laau ma la'au, fualaau 'aina, vao vevela, iniseti ma tamai vetebrates. Mai fili, manulele sosola. E tatau ona maitauina o le sili ona matautia mo i latou o tagata latou te mauaina i latou mo le fa'atau. E manaia manuki, ae mo lenei mea e tatau ona ave tamaiti. O le manuki matutua, i le fa'apologaina, e masani lava e le tu'uina atu i a'oa'oga.

Capuchins

I lenei ituaiga o manuki, e sili atu ma le tolusefulu pasene e tasi. O ituaiga o nei mea muamua e fa ni vaega. O nei manuki e nonofo i Pasila ma Honduras. O le tele o le taimi latou te fa'aaluina ai luga o luga o laau uumi. O le umi o le manu e o'o i le limasefulu senetimita. O le ulu o le taamilosaga, faatasi ai ma laumei lauiloa. O le lanu o le mata e masani ona sinasina pe papa'e. I le tumutumu o le ulu o se pupuni uliuli, e talitutusa ma le pulou o monks Capuchin (i le mea moni, ona o lenei tutusa, o le manu ua i ai lona igoa).

O ulua'i fanau e nonofo i vaega o le 10 i le 30 tagata. Faatasi latou te maua mai mea'ai, puipuia i latou lava mai fili ma tausia le fanau. Capuchins e tele mea'ai: latou te 'aina uma mea'ai ma manu. E tatau ona maitauina o nei manuki e sili ona atamai. E mafai ona latou vaeluaina ia fatu i se maa, sasa le fua i lala o laau. Ma taofi lane laau, faamama ese faatasi ma ia vavale, ma soloese e uiga i le laau. O tamaiti Capuchins e nonofo i le tolu masina i luga o tua o latou tina, o loo tolotolo o latou fatafata e fafaga le susu. Mai le ono tausaga e ono amata ona latou taitaia se ala sili ona tutoatasi o le olaga, ai meaai a tagata matutua, ae latou te le mamao ese mai lo latou tina.

Talofa

O le talofa sili ona tele i le New World. O latou le tele o se taifau. O nei manuki ei ai se u'u uumi ma u'amea, lea latou te fa'aaoga pea pe a latou sopoia laau.

O le tino o le primate e ufiufi i le mafiafia, ae lauulu lauulu. O le ofutino umi lava o lo'o i luga o le ulu o se foliga fa'apipi. O le auvae o lo'o agai i luma, o se mea e pei o se taifau. O le ua e puupuu lava, o lea e foliga mai ua matua leai lava. O le tele o le olaga e fa'aalu i nei laau laau. I le ao latou te maua ai i lalo o tumutumu, o lo o latou saili mo meaai, ma mo le po latou te o ifo i lalo, ma nofo mo le po i lala tetele o laau laiti. O le au talofa e fefefe i le vai, aua e matua le mafai ona aau.

E fafagaina manulele i luga o mata o laau, la'au, vine ma fuālaau suamalie. O le auiliiliga lotogatasi i lafu, lea e numera mai le lima i le fasefulu tagata. O se fafine, e pei o le tulafono, e tasi lana pepe, lea e fafagaina e o'o atu i le 18 masina. O le matamata mo le pepe o lo'o fesoasoani i manu laiti ma fafine e leai ni fanau.

Baboons

O le igoa lona lua o le samasama samasama. I le umi, o le tino e oo i le fitusefululima senitimita, ma o le umi o le si'usi'u e tusa ma le onosefulu senetimita. Lanu samasama samasama - o lea la o le igoa o le amataga. Nofo i pepe i Eastern ma Central Africa (i le mauga ma steppe itulagi). Latou te fafaga, e pei o le tele o primates, mea'ai ma manu. O le taumafa o pepe e aofia ai puluvao, mutia oona, fualaau aina, nati, iniseti, liua, fuamoa manu, ma isi.

E le ola na'o tama'i pepe. O le kulupu e aofia ai e o'o atu i le valu sefulu tagata. O lo'o i ai se fa'atonuga manino i totonu o le a'oga, e to'atele alii matutua e pule. I le tulaga o tulaga matautia, latou te fesoasoani i le tasi ma le isi. O feso'ota'iga vavalalata ua fa'atuina i le va o tane ma tamaiti Matutua talavou matutua e tumau i totonu o le fagu, ae o alii talavou ua faamalosia e tuua. O se mea manaia e masani lava o se lafu o ungulates e pipii atu i se lafu samasama samasama. O le mea moni e va'aia matagi matagi, o lea e mafai ai ona latou lapatai i le taimi e uiga i le lamatiaga.

Faauluuluga

O le ituaiga sili lea ona tele o primates, e le o se vaega o le vaega sili o apes. Latou te nonofo i le teritori o Aferika i Sisifo. O tane matutua feusua'i e matagofie ma lanu lanu. Latou a ava mumu, lona isu lanu pupula piniki, ma i luga o loo i ai pepa lanumoana. O tama'ita'i ma alii talavou e leai ni lanu matagofie. O le mamafa o tane e o'o i le limasefulu-fa kilokalama. O tamaitai e laiti tele.

O le taumafataga o primates e aofia uma ai mea'ai ma meaola. O fa'amalositino e sili atu i le selau ma le sefulutolu ituaiga o laau.

O nei manuki e nonofo i aiga e aofia ai le tasi alii ma le sefulu i le sefululima tamaitai. Ua tofu aiga taitasi ma se teritori o le limasefulu sikuea mita, latou te faailogaina i se mea lilo manogi. O le ma'itaga o fafine e lua selau luasefulu aso. O pepe e fanau mai ia Aperila ia Tesema, i le taimi nei o le tele o mea'ai, o lea e maua ai e tamaitai le taimi e fafaga ai. E umi lava le feso'ota'iga i le va o le tina ma le pepe. Seia o'o i le tolu tausaga e sau le pepe e momoe ma lona tina.

Gorilas

Gorillas o le sili ona taua o le anthropoid. O nei primates ola i le rainforests o equatorial Aferika. Se'i o'o i se taimi talu ai nei, o le nofoaga o nei manuki na faigata ona maua. Ae na masani lava ona iloa e tagata o le atunuu ia tuaoi o nei meaola ma taumafai e aua nei feiloai ma i latou, ma talitonu o loo i ai lo latou ita.

O le tuputupu a'e o gorila e o'o atu i le lua mita, ma le mamafa - mai le selau fasefulu i le lua selau kilokalama. O le tino e i ai se sikuea sikuea. Le lanu o le fulufulu mamoe ma le pa'u o le uliuli. Faatasi ai ma le matua, o alii e togi i luga o latou ulu. E pei o muamua uma, o gorilla e ta'ita'ia i aso ta'itasi. Latou te fafagaina nei manuki ae na'o meaai o mea'ai. Latou te fiafia i ga'o ma lau, ae o fualaau aina mo se vaega itiiti o le taumafataga.

O gorillas e to'afilemu, e o'o lava i le taua, e ui i foliga fa'afefe. O le ulugalii e na'o le taitai o le lafu, o le maitaga e valu ma le afa masina. O le pepe o lo'o tietie muamua i tua o le tina, ona savali ai lea, ma uu i lana fulufulu mamoe. O le soifuaga o le olaga e tolusefulu-lima tausaga, ae o nisi tagata e ola mo le afa seneturi.

Le ituaiga ituaiga o manuki

O se tagata na te faatamala ma le faatamala i le natura latalata ane. O le tele o manu sa i luga o le mamao o le fa'aumatia, e aofia ai manuki. O ituaiga o nisi oi latou e aofia ai se vaega toaitiiti o tagata taitoatasi o loo si'osi'oina e le au saienitisi i le salafa o le lalolagi le fa'alogo. O le mea lea, o le Sosaiete mo le Puipuiga o Meaola na faia i lalo o le vaavaaiga o le viliina - o le amataga, lea o loo lisiina i le Tusi Ulaula. O le faitau aofai o nei meaola e le silia ma le sefulu afe tagata taitoatasi. O manuki uma (meaola e le afaina) e fa'aumatia e se tamaloa o lo'o i ai le saoasaoa fa'alavelave. Ma afai e faaauau pea lenei mea, e ono leiloloa e le paneta nei manu matagofie.

Pets

I le taimi nei, o se manuki fa'anoanoa e le masani ai. E tele faleoloa fa'ato'aga na fa'atau atu nei meaola. Ae e tatau ona manatua i le mafaufau e le'o fa'amautuina lelei meaola uma i le fale. O nisi nei o ituaiga manuki e masani ona fetaui lelei i le tafeaga: tamarins, manuki, ta'avale, taaloga va'aiga, capuchins. O nei mea amata e le lelei i latou, ae e tatau ona tausisi i nisi o tulafono. O lea la, e tatau ona i ai se potu tele, mea'ai talafeagai. Aua e te sasaina le manu ma alaga i ai, a leai o le a tapunia lava ia, ia sauā ma fa'ailoa. I tulaga leaga, e mate vave vave manuki.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.