Malaga, Motugaafa malaga
Meteora (Eleni) - o le tulaga e tapuaʻi ai i talitonuga
Acropolis ma isi vaaiga anamua - e le o le pau lava le mea e mafai ona mitamita o Eleni. Meteora, na fausia i le Ogatotonu Ages, e lē itiiti ifo maa faamanatu taua o le aganuu, lea e tatau ona vaai uma tagata malaga mai i lenei atunuu. Uma ona o se tasi o latou foliga e vave le pao loto. E malamalama ma teisi igoa ese, rodnyaschee monasteries i le tino faalelagi: Μετέωρα i auala Greek "opeopea i le ea." Ma e moni lava, e foliga mai e pei o le ono abodes o le aisa, tautau gaoioi va o le lagi ma le lalolagi.
Ua fai mai e faapea o le muamua monasteries sa hermits toatasi i luga o le tumutumu o le papa i le senituri XI. saili se nofoaga filemu le au puta lea, ina ua sola ese mai ai le faia motu o tagata ma le faasausili, ia latalata atili i le Atua. Mulimuli ane, i le amataga o le senituri XIV, o le amata ona faatulagaina le au puta i nuu faalelotu. Faapea ona faaali mai ai le muamua monasteries, ma lo latou aofai faateleina e oo atu i le amataga o le XVI seneturi e 24. O le faaaogaina o le faaaloalo o le faitau aofai o tagata o loo siomia ai ma le ola ai mai le taulaga ma le mauaina o le tagata malaga, na faamanuiaina ai le nofoaga faafaifeau seia oo i le senituri xvii. E ui lava i le mea moni e faapea i le taimi nei tumau na o le ono o i latou, o mea e le leaga nai lo le muamua. I Atenai ma isi aai i le e masani ona vaai iai Eleni pepa lautetele «Meteora, Eleni» faaupuga: Aso malaga i nei nofoaga e matua lauiloa.
tutoatasi mai uma e Meteora
ua vaevaeina Eleni i itumalo. e monasteries lauiloa i Thessaly, manaia foi mo lona vaaiga mananaia. E tele fanaina aʻe faasologa agai i lalo i le lagi stalagmite buttes. O le pito i luga o le ono o latou faapaleina i se nofoaga faafaifeau Orthodox. Afai e te taunuu i se faamoemoega faaleatua o le malaga atu i le nofoaga paia ma manao e maua lemu faataamilo nonofo taitoatasi, e sili atu le aua le o mai iinei e pei o se vaega o se malaga aso. Turisi ua tuuina mai e asiasi na o le tasi pe lua monasteries i se ulugalii o itula ona o le auala mai Atenai ma toe manaomia ai le taimi. E sili e nofo i le aai o Kalambaka, i le maota vae. O loo i ai le tele o faletalimalo, fuafuaina mo tagata o tupe maua eseese.
Le a le mea e aumai i le Meteora
Eleni - o se atunuu o tagata loloto faalelotu. O se asiasiga i soo se malumalu e manaomia ai le tausisia o tulafono ofu saolele: umi ofuvae mo tagata, ufitia tauau ma umi pito ofu mo tamaitai. Alu i se malaga, aua nei galo e ave le vai inu, ona oo atu i se maualuga o le silia ma le 600 mita i luga o le faasitepu (i nisi o nofoaga, peitai, o loo i ai se auala vali tā lelei) e le faigofie.
Le a le faatulagaga e tatau ona e asiasi Meteora (Eleni)
Matou te fautuaina e te asia monasteries ma Stagi Dupiani, lea na faailogaina ai le amataga o le "mana monastic" Meteor. E hermits faapotopoto faatasi mo se taumafataga masani mo le aso malolo. Ona, o le mulimuli i le faasologa, e tatau ona e asiasi atu i le nofoaga faafaifeau o le Liua. Ona sa faavaeina i le 1334 emiti Athanasius, oe na o mai i luga i le suafa mo le monasteries - Meteora. Eleni i lena taimi sa ia mafatia i le osofaiga o le Crusaders, ma le inaccessibility o papa tuuina atu se auaunaga lelei i le au puta. Athanasius ofoina hermits nuu faalelotu autasi ma faatuina se tulafono faatonutonu monastic.
Asiasi i le Meteor Tele (nofoaga faafaifeau o le Liua), e mafai ona e alu i ai mo isi monasteries: St. Nikolaya Anapavsasa, Varlaam Agaga Tolutasi. mafai ona e asiasi Tamaitai lua nofoaga faafaifeau fafine - Agaga Rusal (Barbara) ma St. Stephen.
Similar articles
Trending Now