Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Malosiaga - o le ... malosi gafatia ma kinetic. O le a le malosi i le fisiki?
Malosiaga - e matua o lenei o loo i ai le na o le olaga i luga o lo tatou paneta, ae faapea foi i le atulaulau. I le taimi lava lea e tasi e mafai ona matuai eseese. Mo se faataitaiga, vevela, leo, malamalama, eletise, microwaves, calories o ituaiga eseese o le malosi. Mo faiga uma tutupu siomia ai i tatou, e taua lenei mea. O le tele o le malosi o mea uma i luga o le mauaina Lalolagi mai le la, ae o loo i ai isi punaoa i ai. auina mai e le la le tele o lona paneta e pei o le a atiina ae i le taimi lava e tasi le 100 miliona i le mana e sili ona malosi.
O le a le malosi?
O le manatu tuu i luma Albertom Eynshteynom, tatou suesue i le sootaga o le mataupu ma le malosi. na mafai lenei saienitisi maoae e faaalia ai le malosi e suia se tasi mea i le isi. E liliu atu o le malosi o le vaega sili ona taua i le i ai o le tino, ma o le mataupu o le lona lua.
Malosiaga - o, e toatele lava, le tomai e faia nisi galuega. O ia o lē e tu i tua o le mataupu o se malosiaga e mafai ona alu le tino po o le tuuina atu meatotino fou. O le a le uiga o le faaupuga "malosi"? Fisiki - o se faasaienisi faavae, o le na tuuina atu lona ola, o le toatele saienitisi mai vaitaimi ma atunuu eseese. Aristotle faaaogaina le upu "malosi" e faasino i gaoioiga o le tagata. Faaliliuina mai le gagana Eleni "malosi" - lenei "gaoioiga", "mana", "gaoioiga", "mana". O le taimi muamua faaalia mai le upu i le treatise o le tagata atamai i le gagana Eleni e taʻua "o le fisiki".
I le uiga e masani ai, o le taimi nei ua coined le vaitaimi e le gagana Peretania physicist Thomas Young. O lenei mea mataʻina na tupu i le mamao 1807. I le 50-tifaga o XIX senituri. faaaogaina muamua inisinia Igilisi Uilyam Tomson le faaupuga "engergiya kinetic", ma i le 1853 coined le physicist Sikotilani Uilyam Renkin le faaupuga "malosi gafatia."
I aso nei, o loo i ai se aofaiga scalar lenei i vaega uma o le fisiki. O se fua masani o le ituaiga eseese o gaoioiga ma fegalegaleaiga o mataupu. I se isi faaupuga, o se fua o le liuaina o se tulaga i le isi.
Iunite tau ma faailoga
O le aofaiga o le malosi o loo fuaina i joules (J). Lenei iunite faapitoa, e faalagolago i le ituaiga o le malosi e mafai ona i tofiga eseese, e pei o:
- W - le malosi atoa o le faiga.
- Q - vevela.
- U - gafatia.
ituaiga o malosi
I le natura, o loo i ai le tele o ituaiga eseese o le malosi. O le tagata autu o le:
- masini;
- eletise;
- eletise;
- vailaau;
- vevela;
- faaniukilia (atomika).
E i ai isi ituaiga o malosiaga: malamalama, leo, maneta. I tausaga talu ai nei, o se numera faatupulaia o physicists, saienitisi masani i le hypothesis o le i ai o le mea ua taʻua o le "pouliuli" malosi. ituaiga i luga o le taitasi o lenei mea ei ai lona lava uiga. Mo se faataitaiga, e mafai e le malosi leo ina ia faaoo atu e ala i galu. Latou sao i le tulai mai o gatete eardrum i le taliga o tagata ma manu, e ala lea e mafai ona e faalogo i le leo. I le faagasologa o le tali vailaau eseese faamalolo le malosi e manaomia mo le ola o meaola uma. So o se suauu, oloa meaai, maa, maa o le teuina o lenei malosi.
tuuina atu lo tatou malamalama le malosi lalolagi i le tulaga o galu eletise. E pau le auala e mafai ona ia manumalo i le tele o le atulaulau. Faafetai i le tekinolosi i aso nei, e pei o panels la, e mafai ona tatou faaaogaina lelei ai. ua teuina malosi sili faaaogaina i energohranilischah faapitoa. Faatasi ai ma le pepa i luga o le malosi e masani ona faaaogaina vaipuna vevela, vaitafe, tai o le sami, biofuels.
malosi masini
O lenei ituaiga o malosi o loo suesueina i le paranesi o le fisiki taʻua "inisinia". E denoted e le tusi E. lona fua ua faia i joules (J). O le a lenei malosi? lafo inisinia suesuega fisiki o tino ma o latou fegalegaleaiga ma isi po o le tasi i le fanua mai fafo. O le malosi ona o le lafo faatu o le tino, na taʻua kinetic (denoted Ek), ma le malosi ona o le fesootaiga o le tino po o le fanua i fafo, ua taʻua o le gafatia (E). O le aofaiga o gaoioiga ma fegalegaleaiga o le malosi masini atoa o le faiga.
Mo le fuafuaina o faasalaga uma e lua ituaiga o loo i ai se tulafono aoao. Ina ia fuafua le aofaiga o le malosi e manaomia e fuafua i le galuega e manaomia mo le faaliliuga o le tino mai le tulaga o le tulaga i le taimi. O le tele o le galuega, o le a maua se tino le tele o le malosi i totonu o lenei setete.
Unbundling o faailoga eseese
E tele ni ituaiga o vaega malosi. I eseese mafuaaga e vaevaeina i: fafo (kinetic ma gafatia) ma le lotoifale (masini, vevela, eletise, faaniukilia, kalave). malosi ma le eletise o loo i ai i latou vaevaeina i maneta ma le eletise ma faaniukilia - malosi vaivai ma fegalegaleaiga malolosi.
kinetic
So o se agai tino faailogaese ai i le afioaga o le malosi kinetic. E masani ona taʻua - taavale. malosi o le tino lea e tuleia, ua leiloa pe faatelegeseina lalo. O lea, o le vave le saoasaoa, o le malosi sili atu kinetic.
I le fesootaiga o le agai i le tino i se mea minoi faaooina vaega mulimuli o le malosi kinetic, ma taitai atu ai i le lafo faatu. fua faatatau Kinetic malosi e faapea:
- e i = MV 2: 2,
lea m - o le vaega tele o le tino, v - saoasaoa o gaoioiga o le tino.
I upu o lenei fua faatatau e mafai ona faamatalaina e faapea: o le malosi kinetic o se mea e tutusa ma le afa o le fua o lona vaega tele ma le sikuea o lona saoasaoa.
mafai
O lenei ituaiga o malosiaga maua se tino, lea ua i ai i so o se matata o le malosi. O lea la, o le maneta e tulai mai pe afai o le mea ua i lalo o le uunaiga a se fanua maneta. tino uma i le eleele, ua i ai le malosi tau i le kalave gafatia.
E faalagolago i le suesueina o le meatotino a mea e mafai ona latou maua ai ituaiga eseese o le malosi gafatia. O lea, o le tino ona toe faaleleia ma le ofuvae lea e mafai ona faalauteleina ai le malosi gafatia le ofuvae po o le popole. So o se pau tino, lea ua muamua tumau, e aveesea ai le gafatia ma le maua le malosi kinetic. O le aoga o nei ituaiga e lua o le a tutusa. I le o le a fanua o fua faatatau malosi gafatia tau i le kalave o lo tatou paneta e faapea:
- E n = mhg,
lea m - tino mamafa; h - maualuga o le ogatotonu o le tino patu i luga ae o le tulaga o; g - saoasaoa o le kalave.
I upu o lenei fua faatatau e mafai ona faamatalaina e faapea: o le malosi e ono o se mea faitino e interacts i le Lalolagi, o le fua o lona vaega tele, saoasaoa ona o le kalave ma le maualuga lea ua tu.
O lenei aofaiga scalar o se tulaga uiga mea faaleoleo malosi (le tino), o loo i le fanua gafatia o le malosi ma le tuuina atu ina ia maua le malosi kinetic e ala i le galuega o le fanua o faamamaluina. O nisi taimi e taʻua ai o se galuega tauave a fuafua, o le vaitaimi i le faiga langranzhiane (Lagrange galuega tauave faiga maoae). O lenei faiga o loo faamatalaina ai o latou fegalegaleaiga.
ua faatusaina i le malosi gafatia e o mo nisi configurations o tino lafoaia i le va. Configurable fuafuaina le talafeagai o isi fuafuaga ma ua taʻua o le "normalization o le malosi gafatia."
Tulafono o le faasao malosi
O se tasi o le o mataupu faavae sili ona taua o le fisiki o le tulafono o le faasaoina o le malosiaga. E tusa ai ia te ia, e le o tulai mai le malosi mai le leai se mea ma e le mou ese atu. E uunaʻia ai i taimi uma mai i le tasi ituaiga i le isi. I nisi upu, e tupu le gata i le suiga malosi. Mo se faataitaiga, o le vailaau malosi o se maa moliuila ua liua i le malosi faaeletise, ma mai ai - i le malamalama ma le vevela. ua liua masini eletise eseese i le malamalama, o le vevela po o le leo. I le tele o tulaga, o le taunuuga o le suiga o le vevela ma le malamalama. Ina ua mavae lena, o le alu malosi i le va o loo siomia ai.
e mafai ona faamatala Tulafono malosi tele ofoofogia faaletino. Saienitisi e tumau pea e le aunoa le tusi atoa o lona tumau i le atulaulau. E leai se tasi e mafai ona faia po o le faaleagaina toe malosi. Galueaina o se tasi o lona ituaiga, o tagata e faaaogaina le malosi fafie o le pau le vai, o le atomu. O lea la o se tasi o lona ituaiga ua liliu atu i se isi.
I le 1918, saienitisi sa mafai ona faamaonia o le tulafono o le faasaoina o le malosi o se taunuuga faamatematika o symmetry translational o le taimi - feusuaiga faaulu- galii faatauaina malosi. I se isi faaupuga, e faasaoina le malosi ona o le tulafono o le fisiki te le eseese i taimi eseese.
malosi Features
Malosiaga - o le tomai o le tino e fai ai le galuega. I faiga faaletino tapunia ua tausia i le taimi (seia vagana ai ua tapunia le faiga) ma faatusa o se tasi o le lafo faatu integrals faʻaopoopoga tolu faasaoina taua pe a ave taavale. E aofia ai: malosi, malosiaga, malosiaga. O le folasaga o le mataupu o le "malosi" e aoga pe a homogeneous le faiga faaletino i le taimi.
O le malosi i totonu o le tino
E faatusa i le aofaiga o le malosi o le fegalegaleaiga molecular ma lafo vevela o le molecules aofia ai. E le mafai ona fuaina saʻo, aua o se galuega tauave tulaga ese o le tulaga faiga. Soo se taimi lava o le faiga o loo i lenei tulaga, o ona totonu ei ai le malosi taua na fananau mai, e tusa lava po o le talafaasolopito o le lalolagi. O le suiga i le malosi i le lotoifale i le suiga mai le tasi tulaga faaletino i le isi o taimi uma e tutusa ma le eseesega i le va o le tulaga faatauaina i lona setete mulimuli ma muamua.
O le malosi i totonu o le kesi
I le faaopoopo atu solids, kasa ma le malosi o. O le malosi kinetic o le vevela (soo) le lafo faatu o le fasimea i le faiga, lea e aofia ai atoms, molecules, electrons, vaega faaogatotonu len¯ao. O le malosi i totonu o se kasa lelei (kasa faataitaiga faamatematika) o le aofaiga o le malosi kinetic o lona fasimea. e amanaia lenei o le aofai o tikeri o le saolotoga, o le aofai o fesuiaiga tutoatasi, e iloa ai le tulaga o le molecules i le vanimonimo.
O le faaaogaina o le malosi
O tausaga uma, o loo alu ai le aiga tagata e sili atu ma sili atu ona malosi. I le tele o tulaga, e maua ai le malosi e manaomia mo o moli ma le susunuina o tatou fale, taavale ma le faagaoioiga o auala eseese, faaaogaina hydrocarbons faʻamaʻa e pei o le koale, suauu ma le kesi. I latou o ni punaoa lē faafouina.
Ae paga lea, na o se vaega itiiti o le malosiaga e gaosia i luga o le paneta i le faaaogaina o punaoa faafouina e pei o le vai, matagi ma la. Ina ia aso, o latou sea i le mana e na o le 5%. O le isi 3% o tagata e maua i le tulaga o le malosi faaniukilia maua mai i laau mana faaniukilia.
punaoa lē faafouina maua le oloa nei (i joules)
- malosiaga faaniukilia - 2 x 10 24;
- malosi o le kesi ma le suauu - 2 × 10 23;
- vevela mai totonu le paneta - 5 x 20 Oketopa.
Le taua faaletausaga a le punaoa faafouina o le Lalolagi:
- malosi la - 2 x 24 Oketopa;
- Matagi - 6 x 21 Oketopa;
- River - 6.5 × 10 19;
- tai - 2.5 x 23 Oketopa.
Na o le suiga talafeagai mai eleele faasao o le malosi lē faafouina o le tagata faafouina o le lalolagi ua i ai se avanoa mo se olaga umi ma le fiafia i lo tatou paneta. E faatino ai le alualu i luma le atinae o saienitisi i le lalolagi e faaauau pea ona suesue ma le faaeteete le meatotino eseese o le malosi.
Similar articles
Trending Now