Arts & FaafiafiagaMusika

"Madame Butterfly": o le fuafuaga a le opera. Aotelega o le tafaoga a Puccini "Madame Butterfly"

O le opera a Puccini "Madame Butterfly" na tusia i le 1903, ina ua mavae le asiasi atu o le tusitala i Lonetona ma asiasi i le Theatre of the Prince of York. I lena taimi i luga o le laasaga o le ta'aloga "Geisha" American tusitala-tusitala Belasco. O le talafaasolopito o le faaali mai o lenei tafaoga na amata mai i le 1887, ina ua tusia le tusiga a J. Long e uiga i le le fiafia o se faifeau faafiafia a Iapani, o se geisha e igoa ia Chio-Cio-san. O lenei tala faanoanoa na avea ma faavae mo le gaosiga o Geisha, sosoo ai ma Madame Butterfly. O le fuafuaga o le opera e tutusa lava ma le tala i le mala matautia o se tamaitai Iapani talavou.

Faailoga ma le saolotot

O Giacomo Puccini na faate'ia i mea o le ta'aloga, ma na toe foi atu i Milan, na ia tusia le togi, ma na ia maua muamua le lagolago a ana uo e to'alua, o le au a le La Scala, Giuseppe Giacosa ma Luigi Illic. Na naunau le tusitala e fatuina se galuega matagofie e mafai ona avea o se mea sili ona matagofie i le lalolagi o le taina. E tatau ona ou fai atu o ona faanaunauga e masani lava, aua o le fatu pese ua i ai nei galuega e pei o "Tosca" ma "Bohemia" na tusia muamua.

O le saolotoga o Illyk ma Giacosa na tusia i se taimi puupuu, ma o le opera i le lumanai na taua o le "Madame Butterfly", o lona uiga "pepe pepe". Ae ui i lea, o Giacomo Puccini lava ia, o se taunuuga o lona maelega mo taaloga ta'avale, e le'i umi ae pagatia i se fa'alavelave, lea na umi se taimi na tu'uina ai o ia e moe. O le galue i le sikoa e tatau ona faalavelaveina. Ina ua mavae sina taimi, sa toe faaauau le galuega, ae na siitia lemu.

Muamua

O le ta'avale "Madame Butterfly", o lana ta'atiaga na tumu i mala, na tusia e Giacomo Puccini i le faaiuga o le 1903. O le mea muamua na faia i le aso 17 Fepuari, 1904 i le Milan Theatre "La Scala". E le tusa ai ma mana'oga, o le tafaoga "Madam Butterfly", o lona uiga, e foliga mai, e le mafai e se tasi ona le fiafia, na taliaina e tagata lautele e aunoa ma le naunautai. O le mafuaaga o le toilalo o le faatinoga o se gaoioiga e le tatau ai ona faaumiumi, na le fiafia le au maimoa, ma i le faaiuga o le gaoioiga lona lua ua amata ona latou salalau solo.

O le faitioga a Madame Butterfly e le lelei foi, o iloiloga i totonu o nusipepa na tumu i upu: "e le faafaatusa," "le manaia," "le manaia." Na faaletonu Giacomo Puccini, ae lei tuuina mai. Na amanaia e le tusitala ia faaletonu o le ta'aloga, vaeluaina le gaoioiga umi o le gaosiga i le tolu tutusa O le freetto ua manino le susulu, o mea na tutupu ua amata ona atiina ae ma le televave o le saoasaoa, o le opera ua faia i se faiga e sili ona fiafia i ai le au maimoa-o faatinoga e ono faamoemoeina, o loo faamoemoeina o tagata, ae o loo i ai se tulaga faalilolilo.

O le saolotoga o le tala fou na toe tusia toetoe lava atoa. Na faalauteleina e tusitala le ata o le auauna teine a Suzuki, na avea ai o ia ma uiga sili atu o le toa. I le toesea o Pinkerton, na alu ane Cio-Cio-san i le auauna, na amata ona faauo le la mafutaga. O le matafaioi a le tina o le tagata autu na avea foi ma mea taua.

Le manuia o le faatinoga

I le masina o Me 1904, na tatalaina ai se gaosiga fou. O le taimi lenei o le ta'aloga "Madame Butterfly", o lona tala na matua fa'afouina, na fiafia le aofia. Na tali lelei foi tagata faitio. Ina ua mae'a nisi o faatinoga i La Scala, na amata ai e le tafaoga a Puccini "Madame Butterfly" se savaliga manumalo i Europa. Mulimuli ane o le gaosiga o le a faamanuiaina i Amerika.

Opera "Madame Butterfly": otootoga

I le fatu o le tala, o le tala e uiga i le le fiafia o se tamaitai talavou Iapani e igoa ia Cio-Cio-san. Opera "Madame Butterfly", o lona uiga o lo'o fa'aalia ai le leaga o le uiga o tagata, ua fausia i luga o mafatiaga o le faaseseina sese o se teineititi le sala.

Leiteni o le Neivi, Amerika Benjamin Franklin Pinkerton e alofa i se geisha e igoa ia Cio-Cio-san, ua faaigoaina "Butterfly". O le a ia faaipoipo i se teine ma tauto atu ia te ia i le alofa e faavavau. O le mea moni, na amataina e le tama'i talavou se taaloga le faamaoni. I se talanoaga ma le American Consul Sharples na te ta'uta'u atu ia te ia i ona faamoemoega. O le mea moni e faapea i lalo o le tulafono a Amerika, o se faaipoipoga i Iapani e leai sona malosi faaletulafono i le US, ma ua faamoemoe lava Pinkerton e fa'aaoga lenei tulaga i lona lava fiafia. O le faaipoipo atu ia Cio-Cio-san, o le mea moni lava, o ia o se tamaloa saoloto.

Ua ta'usalaina e Sharples gaoioiga a Peniamina ma talosaga atu i ana amiolelei. Ae peitai, e sili atu ona taua ia Pinkerton le faatuina o ia lava o se ituaiga manumalo i loto o tamaitai, ia manumalo i se teine e leai se puipuiga ma ia faaaoga lona alofa mo lona faamautinoaga. I le taimi lava e tasi, o le fa'aaloalo ma le fa'aleleia o le ofisa e le faatagaina ai Peniamina e na o le fa'aitiitia o Cio-Cio-san, na te taumafai e matau tulafono o le amiolelei. Ae peitai, e le mafai ona ia faia.

Alofa Cio-Cio-san

O afiafi uumi na nonofo ai tagata fiafia i le potu lauti. Fai mai Cio-Cio-san ia Pinkerton, o lona tamă o se samurai aloa'ia ae matitiva. O le mea lea, e tatau ona avea o ia ma geisha ma faafiafia tagata asiasi. Ae o lenei ua o'o mai lena alofa, ua i ai le olaga i se uiga fou, ua saunia mo lona pele o Benjamin Pinkerton e lafoai lana tapuaiga ma talia le faa-Kerisiano. O se tasi o aiga vavalalata o le teine e iloa lenei mea ma taumafai e fa'asao ia te ia mai se laasaga leaga. E le mana'o le teine e fa'alogo, ua tauasoina o ia e le alofa.

Le faaipoipoga ma le aluese atu o Pinkerton

Ua faaipoipo Pinkerton ia Chio-Cio-san, ina ua mavae le tausaga na ia fanauina lona atalii. Mo se taimi na nonofo faatasi ai le ulugalii, ona o ese ai lea o le tane mo Amerika, ma tuua lona toalua ma lana tama i lima, i lalo o le vaavaaiga a se auauna e igoa ia Suzuki. I totonu o le US, e talia e se alii fitafita mamalu, asiasi i kalapu a le militeli ma faia ni uo fou. E uiga i le ava na tuua i Iapani, e le manatua e Pinkerton. Ma o le taimi nei o lo'o fa'amaluluina e le ali'i Yamadori ia te ia. O se tamalii aloa'ia e alofa moni i se teine, ta'uta'u atu ia te ia i lenei mea ma faia se ofo. E taumafai o ia e fesoasoani ia Sharples, o lē na fa'afuase'i ona ia iloa e uiga i mea tauvaga. I le tali atu, o Cio-Cio-san e faasino atu i lona atalii ma faamanino ai e manaomia e le tama lona lava tama.

Le Toe foi mai o le Pinkerton

E tolu tausaga ua mavae talu ona tuua e Benjamin ia Iapani. Chio-Cio-san o loo faatalitali pea i le taunuu mai o lana tane, sa ia tagi uma i loimata, ae faamoemoe mo le fiafia i le lumanai. E faasoa atu e le tamaitai talavou ona aafiaga i Suzuki, ma faatalitonuina le auauna faamaoni o le a sauni le tane. O ia, i le isi itu, e taumafai e lagolago ma faamafanafana ia te ia. O se tamaititi laitiiti e ola ae, o se tina alofa e fiafia e matamata i tala a tamaiti ma na o le pau lava le mea e popole ai o ia o le toesea umi o lana tane.

I le taimi nei, e fiafia lava ia Pinkerton i le saolotoga faaletulafono na tuuina atu ia te ia e tulafono a Amerika, ma faaipoipo ai i lona uso e igoa ia Kat. Ona ia tusia lea o se tusi i Sharples ina ia logoina Chio-Cio-san e uiga i lana faaipoipoga fou. Ae ui i lea, e le mafai e le loia ona tatala le upu moni i le teine. E le'i pine ae fa'alogoina se fana fana, ua taunuu se vaa Amerika i le taulaga o Nagasaki. I luga o le laupapa o le Pinkerton ma lona faletua fou. Chio-Cio-san, i se mea e fefefe ai, e aunoa ma se masalosalo i soo se mea, teuteu le fale ma le fanua ma fugalaau.

Le iuga matautia

O Peniamina o lo'o fa'aalia lona lima ma Kat, ma fa'atasi ma i latou le faipule. O le Chio-Cio-san e ofo tele, na ia malamalama i mea uma. Ua tuuina atu e se tamaitai talavou lona atalii o Pinkerton, ma o lona lima ua uu se tamai tama i lalo o le kimono. Ona alu ai lea o ia i lona potu, vave ona tautau uma faamalama ma pupu lona fatafata i se pa. I le taimi lea, o mai ai Pinkerton, Cat, Sharples ma Suzuki ma le tama io latou lima. O le maliu o le "Butterfly" mai fa'aupuga mulimuli a le malosi na talosagaina e tausi lona atalii.

"Chio-Cio-san" i Amerika

Opera "Madame Butterfly", o le otootoga ma le lafoina na tu'uina atu muamua i le US press, na faia ai se fa'amalosi i Broadway. Na fa'afeiloa'i ma le alofa le fa'afiafiaga a Amerika Amerika i le tala ootia o le teine pele. O le faatinoga na tumau ai i le tele o vaitau ma tusia i lalo o le igoa "Chio-Cio-san" i le tele o faafiafiaga faafiafia a le taimi. O nisi taimi i luga o pepa laupepa na tusia ai "Madame Butterfly". O le opera, o ona uiga na fa'aalia ai lagona le mautonu mai le aofia, na taofia i latou mai le amataga seia mae'a. Ina ua maea le faafiafiaga, sa tutu le au maimoa i luma o le aofia o tutu.

Tagata autu autu

  • Madame Butterfly - soprano;
  • Benjamin Franklin Pinkerton o se tenor;
  • Suzuki - mezzo-soprano;
  • Cat Pinkerton - mezzo-soprano:
  • Sharples - pa'u;
  • Prince Yamadori o se taulaga;
  • La'u va'a - bass;
  • Komesina - Bass;
  • O le tausoga o se soprano;
  • Basis aloaia;
  • Aunt - mezzo-soprano;
  • Tina - mezzo-soprano;
  • Goro o se tenor;

O le galuega "Madame Butterfly" (opera, musika ma le saolototto) na avea ma ata sili ona matagofie o musika tautala ma le matagofie o tala faatino. I le tagata o Cio-Cio-san, o ata o le faitau fiasefulu o tamaitai ua tuulafoaia ma ua malepe, ua aoina, lea e talafeagai ai lenei tala i lenei aso.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.