PisinisiFaʻatoʻaga

Legume forage Herbaceous: o le ituaiga taatele

legume forage Herbaceous i Rusia faatusa i le tele o embodiments. O le muamua o le lanu paʻepaʻe, lanu piniki po kelove mumu. Ua ia te ia se uiga meaai ofoofogia, mauoa i porotini ma ua manuia faaaogaina o meaai mo manu (mafuaaga o le igoa - o le laau 'au).

O le aganuu sili ona taatele - o lenei le kelove mumu o loo tutupu i lo tatou atunuu mo le silia ma le lua selau tausaga. Le laau e fiafia eleele susu, faalelei eleele ma faafefiloi faatulagaina ma minerale, lelei atiina ae i luga o le eleele le mautonu pe teisi acid. eseese piniki manaomia tele atu o fanua ma ua a teisi tofo oona, ina leaga nai lo le aina e manu.

E i ai isi legume taua forage herbaceous. E togavao. Aganuu o se vaaiga masani o le digestibility maualuga o le fafaga ma se faamaumauga o le fanautama i itulagi i saute. E ala i le tuuina atu o le vevela ma le susu e mafai ona maua i le 7 moa (tusa ma le 250 tone i Sen) i le hectare. I vaega ma se e mafai ona aoina mai le leai o se vai faaopoopo e uiga i le 90 quintals i hectare 2-3 moaina i se vaitau e tasi.

O se laau fodder aiga legume, e pei o sainfoin, e tuputupu lelei i chernozem i vao ma steppe. E mafai ona manuia e atiina ae i luga o papa eleele mauoa i lime, o se laau le meli. Sainfoin atiina ae matele i le Caucasus i Matu, e tumau le lamala, le tuuina atu e uiga i le 22 iunite tau i le quintal fodder fua ao alu ana manu.

O le isi legume forage herbaceous iloa talu mai taimi o Roma ma ua lauiloa o le "Vic". E tuputupu ae i le Caucasus, i nisi o eria tutotonu o Rusia, ma Belarus. Mai le puaa saito aganuu maua, vaomago ma fodder lanumeamata. Le gata o loo i ai 22 iunite tau o meaai i le mamafa quintal. Mai le tasi hectare, noatia i enisinia faatoaga e mafai ona aoina mai i luga i le 20 centners saito po o le 250 centners o green vaega tele laau, lea e matua lalelei aganuu e auai i seveooborotah i faatoaga lafumanu.

Afai o faatupulaia le legume forage herbaceous sili ona faatauvaa? I le tulaga o le maufetuunaʻi e tau fatu pi le mutia. O lona tetee maualuga malulu (e mafai ona tetee atu i le vevela e oo atu i minus tikeri fitu Celsius), undemanding i eleele lamala tetee mafai ai tatou e tuuina atu le eria galueaina e Siberia sisifo. O le tuputupu ae vaitaimi (e uiga i le 112 aso) e mafai ai ona maua i le totonugalemu Rusia e uiga i le 230 laau u i se saito lanumeamata po o le 17 i le u hectare. Aganuu fiafia aina e solofanua ma mamoe, e tele lava ina faaumatia o ia manu.

Laau afu o le sa iloa lupine lekiumi aiga i Aikupito anamua. Na faaaoga e le mana uma e lua o manu ma tagata (pi). O aso nei ua faaaogaina mo otaota lanumeamata, faapea foi ma se fua feed. Mai le tasi hectare o laau totō o lupine samasama e mafai ona aoina e oo atu i le 400 quintals o vaega tele lanu meamata o le laau, po o le 15 centners o saito. I lenei tulaga, e le aofia ai so o alkaloids le laau, t. Ina ia. I le ogatotonu o le 30 tausaga o le seneturi lona luasefulu i le Soviet Union, ua oo atu ai i ituaiga fou e faafetaiai manaoga saogalemu o taumafa.

I le faaopoopo atu, i le itulagi i sisifo o le Malo o Rusia ma Belarus mafai ona ia taulimaina se aganuu e pei ornithopus, lea e atoatoa fuafua i le loam matitiva oneone ma eleele oneone. Ina ua otaota i le hectare mafai ona maua i luga i le 298 centners o vaega tele lanu meamata, lea e faaaoga e fafaga ai lafumanu. tuputupu ae foi Aganuu vave ina ua tuanai vavaeina, lea e maua ai avanoa lelei mo le tausiga o manu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.