Arts ma FaafiafiagaPese

Le olaga ma le galuega a Lyudviga Van Beethoven. Beethoven

na fanau mai Ludwig van Beethoven i se vaitaimi o le suiga tele, o le aupito sili ona taua lea o le Fouvalega Farani. O le mafuaaga lena o le autu o le tauiviga lototoa na avea ma se autu i le fatupese. Le taua mo le manatu republican, o le naunau mo se suiga, o se lumanaʻi lelei - ola nei manatu Beethoven.

Laitiiti ma talavou

Fanau Ludwig van Beethoven i le 1770 i Bonn (Austria), lea sa ia faaaluina lona olaga faatamaitiiti. faatumuina Education o le fatupese lumanai vaega ua suia e ala i le faiaoga, aoao o ia e le uo a lona tama e taalo mea fai faaili eseese.

Le iloaina o loo i ai taleni faamusika lona atalii, o lona tamā, i le manao e vaai i ai i le lona lua Mozart Beethoven, sa amata ona faamalosia le tamaitiiti umi ma le faigata ona taulimaina. Ae na faatamaiaina faamoemoega, e le i faamaonia Ludwig se tamaitiiti prodigy, ae sa maua tomai compositional lelei. Ma sa lomia faafetai i lena 12 tausaga lana uluai galuega, "piano fesuiaiga i se savaliga Dressler."

Beethoven i le 11 tausaga amata ona galulue i le faili fale faafiafia, e le faaiuina le aoga. Seia oo i le iuga o lona olaga na ia tusia ai ma le mea sese. Ae peitai, o le fatupese faitau tele ma unaided aoaoina Farani, Italia ma le Latina.

O le vaitaimi o le popofou o le olaga o Beethoven lei i ai lava le sili ona aoga mo le sefulu tausaga (1782-1792) na tusia na o le lima sefulu galuega.

vaitaimi Viennese

Iloaina e faapea ua talafeagai i ai o se tele e aoao ai, siitia Beethoven i Vienna. O iinei sa ia auai atu lesona i le tuufaatasiga ma galue o se ta piano. Ia patronized e le toatele alolofa musika, peitai, e tausia e le fatupese o ia lava ia i latou coldly ma le mitamita, malosi le tali atu i faitioga.

Beethoven o lenei vaitaimi o loo faamatalaina e ala i lo latou fua, e lua symphonies, "O Keriso i luga o le Mauga o Olive" - o le lauiloa ma le failauga na. Ae i le taimi lava lea e tasi e faia lava ia iloa faamai - deafness. iloa e Beethoven e faapea e leai se vaifofo ma le alualu i luma vave. O le leai o se faamoemoe ma le malaia fatupese delves i le foafoaga.

vaitaimi Tutotonu

O lenei vaitaimi o aso mai le 1802-1012 tausaga ma e faamatalaina i le lauolaola o taleni a Beethoven. O le manumalo i le mafatiaga e mafua mai i le faamaʻi, ia vaai i le tutusa o latou tauiviga ma le tauiviga o le revolutionaries i Farani. galuega a Beethoven faaofuina se manatu o le tetee ma le tumau mausali o le agaga. Latou aemaise lava manino faaalia i le "lototoa Symphony" (Symphony № 3), opera "Fidelio", "Appassionata" (Sonata № 23).

suiga

Lenei vaitaimi tafe mai 1812 i le 1815. I le taimi lenei i Europa o loo i ai suiga tele ua tuanai le faaiuga o le nofoaiga a Napoleon alu i le Konekeresi o Vienna. Lana amio faamalosia faanaunauga monarchical reactionary.

Le mulimuli i le suiga faaupufai ma le suia o tulaga faaleaganuu. Lomiga ma musika o loo agai ese mai le classicism totoa masani o Beethoven. Romanticism amata ona pueina le Faamalolo tulaga. Fatupese talia nei suiga, fatuina o se moomooga symphonic "Taua o Vattorii" cantata "taimi fiafia." meaola uma e manuia tele ma tagata lautele.

Ae peitai, o le galuega uma o Beethoven o lenei vaitaimi ua taua e faapea. O le totogiina o lafoga i le faiga fou, ua amata ona faataitai le fatupese, e saili ni auala ma metotia musika fou. Le tele o nei ua iloa sailiiliga matua atamai lena.

galuega mulimuli ane

O le mulimuli tausaga o Beethoven o le olaga na faailogaina i faaupufai pa'ū i Austria ma le alualu i luma faamai o le fatupese - deafness avea atoatoa. E le i ai o se aiga, faatofuina i le leai o se pisa, sa Beethoven le aoaoga o le atalii o lona uso, ae sa ia na aumaia le fiafia.

Beethoven mulimuli ane vaitaimi e matuai eseese lava mai soo se mea na ia tusia muamua. Romanticism manumalo, ma le manatu o le tauiviga ma finauga o le malamalama ma le pogisa avea faafilosofia.

I le 1823, o le malamalama e foliga mai e sili foafoaga (e pei ona ia manatu o ia lava) Beethoven - "Missa Solemnis", muamua faia i St. Petersburg.

Beethoven: "fulufulu Elise"

ua avea lenei galuega o le sili ona lauiloa o le foafoaga Beethoven. Ae peitai, i le taimi o le soifuaga o le fatupese Bagatelle numera 40 (o le igoa tau) sa le lauiloa. na maua ai le tusitusiga na mavae le oti o le fatupese. I le 1865, e maua suesue Ludwig o Beethoven. Na ia maua mai le lima o se fafine na fai mai ai o se meaalofa. A le mafai ona faatuina se faiga tusitusia bagatelles, e pei ona tusia i le aso 27 Aperila aunoa e faamaotiina ai le tausaga. I le 1867 na ia lomia ai se galuega, ae o le uluai, mea e leaga ai, ua leiloa.

O ai Elise, lea e tuuto atu i le laiti piano, e le o iloa. E oo lava i se fautuaga e tuuina atu i luma e Max Unger (1923), o se galuega na uluai taua o le "Ina ia Teresa" ma o le na sese disassembled tusilima a Beethoven. Afai tatou te taliaina lenei lomiga o le upumoni, lea o le tala ua faapaiaina i le tamaitiiti āʻoga a le fatupese - Therese Malfatti. sa i Beethoven alofa ia te ia ma e oo lava i fuafuaina ia te ia, ae na teena.

E ui lava i le tele o galuega matagofie ma le ofoofogia tusia mo piano, Beethoven mo le tele o tagata ua inextricably fesootai ai ma lenei tala lilo ma le matagofie.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.