News ma SocietyEkonomi

Le atunuu i le density faitau aofai aupito maualuga: o le faatulagaga lea, aemaise lava

Iloa uma e tagata o le aofai o le lalolagi o loo faatupulaia pea. Ae ao tagata i luga o le paneta o loo tufatufaina lava tutusa le toatele. O le a le mafuaaga? Taʻu mai lea atunuu le density silisili o le faitau aofai o tagata ma le auala e faamalamalama.

O le faitau aofai o tagata o le Lalolagi: Features

I le talafaasolopito o le Lalolagi le malaga tagata i luga o le paneta i le sailiga o lelei tulaga ola. Le taimi muamua, o tagata nonofo i nofoaga ma climates mafanafana, e latalata i le vai, ma le tele o meaai ma isi punaoa. O i nei manatu, ma o le aso o loo i ai se faateleina o le aofai o tagata nai lo i vaega sili ogaoga tulaga ola. O le mafuaaga lena o le atunuu faatasi ai ma le sili density faitau aofai o tagata manumalo i latitudes mafanafana. Mulimuli ane, ina ua malosi le nonofo ai ni tagata sone lelei uma, sa amata ona agai atu i le va itiiti lelei tagata. mafai ai malo e aunoa ma le taugatā e feagai ai ma faigata. Ma o le atunuu saili i nofoaga o loo i ai ua foafoaina tulaga lelei mo le olaga. O le mafuaaga i aso nei e faapea, o le atunuu e atiina ae e sili atu ona faatosina e tagata fāi mai nai lo le atiina ae. e faalagolago malosi foi Demography i luga o le aganuu ma tu ma aga o le tagata. O le mea lea, atunuu ma le density faitau aofai aupito maualuga - o le tulaga lea e taliaina le i ai o le tele o fanau.

O le mataupu o density faitau aofai

Iloiloga o le demographics i le lalolagi na amata i le senituri lona 17. I le taimi o le fetauaiga tau alamanuia ua tatau ai mo le fuafuaina lelei ma le faaaogaina o punaoa. I le senituri lona 20 faaopoopo le faailoga demographic masani i le density faitau aofai o tagata. Ua fuafuaina e faavae i luga o le vaega o le atunuu ma o le aofaiga o ona tagata. O le iloaina o le toatele o tagata o loo i ai i le 1 kilomita faatafafa, faamaumauga o le aofai o le fananau mai ma le maliliu faatagaina i tatou e fuafua auala o le a manaomia le tele o tagata oloa mea eseese: meaai, fale, lavalava, ma isi mea ma fuafua se e ola agavaa o le faitau aofai o tagata ...

I le kuata muamua o le senituri lona 20 na muamua faailoa i le atunuu ma le density faitau aofai aupito maualuga ma le atiina ae muamua o tupu o isi atinae o le tulaga demographic i le lalolagi. I aso nei, o le density averesi o le faitau aofai o tagata i luga o le paneta o le 45 tagata i le 1 faatafafa. km, ae ona o le siitia o le numera o earthlings, ua faateleina malie le ata lenei.

Le taua o le faailoga o density faitau aofai o tagata ma le tulaga e faatosina ai

uluai fesootai atu fuafuaga Demographic le faaaogaina fetaui tonu ai o punaoa faanatura. I le 1927, ua coined sociologists le faaupuga "density e silisili ona lelei", ae e le i filifili i lona faaupuga fuainumera. e manaomia iloiloga o lenei faailoga e faailoa ai le atunuu i le density faitau aofai aupito sili, ona latou - o se hotbed gafatia o le vevesi lautele. O le tele o tagata o loo ola i se avanoa faapitoa, o le tele o le tauvaga i totonu oi latou mo punaoa taua. Faamatalaga fana density mafai muai amataga e foia le faafitauli ma saili ni auala e faaleleia ai.

I le aafia ai o lenei fua faatatau tele o itu tetele. o lenei, muamua, o le tulaga masani o le olaga: o tagata e fiafia e ola i se atunuu mafanafana ma se siosiomaga lelei, o lea e matafaga populous o le Metitirani ma le Vasa Initia, sone equatorial. Foi, o atunuu e matele lava ina taumafai e alu i le mea o loo i ai ua lelei, o aso nei siosiomaga ola, saogalemu lautele lava. O le mea lea, e pei ona tafe tele o tagata fāi mai i atunuu e atiina ae i Europa, o le US, Niu Sila, Ausetalia. O le aofai o tagatanuu tonu e aafia ai le aganuu o se atunuu. O lea, e faavae i le talitonuga Mosalemi i tulaga faatauaina tele o le aiga, o lea i le atunuu o le faitau aofai o tagata isalama e maualuga atu nai lo i totonu o le atunuu o Kerisiano. O se isi vaega e aafia ai le density, o le atinae o vailaau, aemaise ai le faaaogaina o le puipuiga.

lisi o atunuu

O le tali i le fesili o le atunuu lea o le density faitau aofai o tagata averesi e sili, e leai se tali manino. Talu mai le o loo faavae faatulagaga i le taunuuga o le faitau aofai o le atunuu, ma o loo latou faia i setete uma i taimi eseese, o lea na tonu faatusa i le aofai e le oi ai o tagata i se taimi. Ae o loo i faatinoga malosi ma o tupe, lea e faataga ai le faia o le pito i luga o atunuu e 10 ma le density sili ona maualuga. I le uluaʻi nofoaga o taimi uma i Monaco (a itiiti itiiti ifo i le 19 afe. Pers. Per 1 sq. Km), sosoo ai ma Sigapoa (e uiga i le 7.3 afe. Pers. Per 1 sq. Km), o le Vatikana (e uiga i le 2 afe. Tagata. 1 sq. km), Bahrain (1.7 th. cel. 1 sq. km), Melita (1.4 th. cel. 1 sq. km), Maldives (1.3 th. cel. 1 sq. km), Bangladesh (1.1 th. cel. 1 sq. km), Barbados (0.6 th. cel. 1 sq. km), Saina (0.6 th. cel. 1 sq. km) ma Mauritius (0.6 th. cel. 1 sq. km). O le mulimuli e tolu i le lisi o loo faapea mai e masani ona suia o latou tulaga e tusa ai ma le faamatalaga aupito lata mai.

Itulagi sili ona densely nonofo ai ni tagata

Afai e te vaai i le faafanua o le lalolagi, e iloa ai mea e nonofo ai le toatele o tagata, e faigofie ona iloa e le density sili o i Europa, Asia Sautesasae ma nisi o atunuu o Aferika. Pe a tatou suesueina le Asia ma tuufesili mea atunuu i le itulagi i ai le density faitau aofai aupito maualuga, e mafai ona tatou faapea atu o le taitai o iinei o Sigapoa, Hong Kong, o le Maldives, Bangladesh, Bahrain. I nei atunuu e leai se tulafono faatonutonu o polokalame fanautama. Ae ua mafai Saina e taofia faitau aofai o le tuputupu ae ma le aso o loo i le nofoaga 134th i le lalolagi i le tulaga o density, e ui ina sili atu talu ai nei ua i ai i le taitai.

Faamoemoega mo density faitau aofai

Le faamatalaina o le atunuu ma a density faitau aofai tele, o saienitisi lautele pessimistic e uiga i le lumanai. O se faitau aofai faatupulaia o Asia - o se sone feteenaiga gafatia. Aso nei, ua uma ona tatou vaai e pei o tagata fāi mai precipitated Europa ma o le a faaauau pea resettlement faagasologa. Talu ai o le tuputupu ae o le aofai o tagata i le lalolagi e leai se tasi e le mafai ona taofia, e manino o le a na o le faatupulaia o le faitau aofai o tagata density. A e tau tele density pea o tagata e feteenai i punaoa.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.