TulāfonoMalo ma le tulafono

Karelia ofu lima ma fuʻa: faamatalaga ma ata

O le Malo o Karelia o se mataupu autu o le Malo o Rusia, ma o loo tu i le itu i matu-sisifo. eria laueleele o 172,4 kilomita faatafafa

O le Malo o Karelia: a aotelega aoao

Features tulaga faalenatura ma density faitau aofai o tagata ua vaevaeina conventionally Republic i vaega i saute ma matu. O le vaega i matu faaloaloa i le talafatai i matu ma Segozero Vygozero ma le gutu o le vaitafe Sumy. ua ufitia i Saute Karelia mafuli vaomatua spruce ma Birch, ao i ai i le itu i matu o loo i ai le toatele tele o le paina.

Le sili ona lauiloa maa faamanatu faasolopito - nofoaga o le amataga mai o le maoae o le atunuu Kalevala - le nuu Ladvozero ma KASKOL, falemataaga-faaleoleo Vai Marcial, o loo i le maota nuu. O mea o le lalolagi e tatau foi ona taʻua Leki Keret, o se motu i le Onega Bay o le Sami White. O le vaega autu o le nofoia South Karelia teritori Kivach Natura Reserve, o se nofoaga o le 10,000 hectares.

History of Karelia

na aina le teritori oi ai nei o Karelia i le TLM meleniuma 7. na mafua auai le tagata anamua i tulimanu ma fagogota ai. O le tulai mai o le rudiments o husbandry ma faatoaga manu e faatatau i le TLM meleniuma 1. I le taimi lava lea e tasi na faavaeina ai le tuuina atu o le uʻamea.

O le faamatalaga muamua i le tuufaatasiga ituaiga o tagata o le faitau aofai o tagata auai i le senituri V. Ona, i le teritori o Karelia ola tagata Finno-Ugric, Karels, Veps, ituaiga Saami. A VI e IX senituri ai malo faitele po nei i le tulaga o le faalapotopotoga Medieval setete ma le atunuu, ma sa taua o fanua o le tama'āiga Karelian. I le XII senituri na avea ma vaega o le teritori fanua o le tama'āiga o le malo faitele feudal Novgorod. E iloa i 1227 Novgorod Prince Yaroslav Vsevolodovich na faia faasalalauina Karels ma Veps i le faatuatua Orthodox.

I le taimi o le tauiviga ma le Crusaders Siamani ma alii feudal Swedish siitia vaega o le teritori i West-Karelian na latou fausia le olo o Vyborg. O se tasi o taumafaiga Valitov (pule) faasaolotoina lea Karelia mai osofaiga Suetena. Ae o lenei finauga i le va o atunuu e lua i luga o nei fanua e le taofia. I ni nai senituri mulimuli ane, i le senituri xvii, ina ua mavae se osofaiga e ono masina o le autau Swedish sa mafai ona ave le aai o Korela. O se taunuuga o le aveesea o le Karelian Isthmus i le malo o Rusia siitia le tafe o tagata sulufai, o le tele o na nofoia le teritori o le itulagi Tver. O le taunuuga ua le faavaeina o le vaega faaleatunuu o le Tver Karelians.

Le aluga o taimi, ua amata le teritori o Karelia le atinae o metallurgy. I lenei tulaga, o le malosiaga autu galuega sa faifaatoaga latou galuega e toetoe lava e le i totogiina, sa manatu agasala. O le taua tele o lena taimi e manaomia ai se aofaiga tele o auupega na laveaiina ai mai lenei lava pito i matu. Tuutuuga o tagata faifaatoaga galulue mau le sili atu, lea e taitaiina atu ai i le fouvale lauiloa. O le aofai o tetee taunuu i le 40 afe tagata. Ina ua mavae le fouvale amata ai se faasologa o vaega tele le ave faʻapagotaina ma faʻasalaga.

O mea na tutupu o le amataga o le XX senituri, o le taunuu mai o Soviet mana ma le tuueseeseina o Olonets avea prerequisites mo le vevesi fou. I le popofou o le 20-tifaga i le gau mai fouvale Karelian, na poloaiina ai e faasaga i le Bolsheviks. Sa taofia e le malosiaga iloga o le itu tetee. O le taimi lena na foafoaina ai le fuʻa muamua o Karelia, lea e mafai ona e maua ai se faamatalaga o loo i lalo. sa tele Variants o lenei faailoga o le atunuu, latou eseese lava e faalagolago i le ituaiga o setete ma le pule silisili ese o le Republic nei.

Fuʻa o Karelia: o le tala i le afa muamua o le seneturi XX

Le lava fuʻa muamua o Karelia na fuafuaina e le tusiata Finnish Jonas Heiska i le lomiga 1918 o le tupua i luga o le tapoleni lanu moana o le faaputuga o fetu Ursa Major. O le nofoaga o le nofoaga o le faaputuga o fetu o le tulimanu tauagavale pito i luga. Faamatalaga i luga o le le aloaia o le fuʻa e le oi ai le lomiga aloaia.

I le taimi puupuu o le folafolaga i le laueleele Ukhta Republic Karelian (1920) tusiata Finnish Karelia isi fuʻa na faia e Akseli Gallen-Kallela (tagai i le ata. O loo i lalo), lea ua faaee atu manino i luga o le sootaga i le a tagata o Finelani. Tele e tutusa i le fuʻa o Finelani Sa manino e ese na o lanu: talaaga lanu meamata, lea o le uliuli "satauro Scandinavian", lea ei ai le veleina o mumu.

Avea ma se vaega o le Soviet Union, Karelia mo sina taimi e aunoa ma le fuʻa. Ma i le 1937, o le XI Maoae Konekeresi o Soviets o le Karelian tū toʻatasi Soviet sosialisi Republic faaaogaina se faailoga fou o le malo faitele. E aofia ai o se ie mumu lea mataitusi auro i le gagana Rusia ma Karelian na tusia: "RSFSR" ma le "Karelian ASSR"

E le gata i suiga i le faatusa tulaga e faatatau i le taimi na liua ai Kalmyk ASSR i Karelian-Finnish SSR, lea na iʻu ai i le toefuataiga o le setete o le gagana Finelani. Fuʻa o Karelia i le taimi lava e pei o le fuʻa o le Soviet Union, na o le pau le eseesega o le upu "o le SSR Gagana Lufiana", faia i gagana e lua (Rusia ma Finnish).

Fuʻa o le Malo o Karelia i le afa lona lua o le seneturi XX

Mulimuli ane, i le 1953, na i ai suiga taua i le fuafuaga a faatusa setete. Faatusatusa i le embodiments talu ai, a matua ese atoa foliga o nei fuʻa Karelia. O lona uiga o lanu uli ma fusi green faapea na faaali mai i le pito i lalo, na oo mai i lalo i le taitaiga a le matagofie, le silisiliese ma le taua o le vaomatua ma vaituloto. Ae sa vali mumu tele o le fuʻa, ma i le pito i luga (e latalata i le aufaigaluega) sa le samala ma selesaito.

Faaliliuina KFSSR le tū toʻatasi Soviet sosialisi Republic taitaiina atu ai i le suiga fou. E avea eseese ma le fuʻa o le Malo o Karelia: faalavalava lanu moana ma lanumeamata toe mou ese atu, ae sa i ai le igoa o le faapuupuuga i le Karelian Republic ma gagana Rusia. A faavae fou, e tusa lea o le faapuupuuga i luga o le fuʻa e tatau ona suia i le igoa atoa sa talia i le 1978.

Le taimi nei fuʻa Karelia aofia faalavalava tolu: mumu, lanu moana ma lanumeamata. faalēaogāina igoa uma. A se isi mea o se faailoga o sootaga itumalo secessionist e le o vaaia. A lanu na faatusa i ai le tamaoaiga o le natura, aganuu, sootaga ma sootaga faaleaiga.

Faamatalaga o le fuʻa

Karelia fuʻa - o se faatusa o le setete. faaaogaina le Palemene 16.02.1993 lona Karelia. O le atinae o A. I. Kinner. O le faavae mo le fuʻa po nei faia se faataitaiga, e faagaoioia mai le 1953 i le 1956 i le taimi o le SSR Gagana Lufiana.

Karelia fuʻa o lona ata ua faaalia i lalo, o se ata vali o se foliga faatafafā lē tutusa ma le tele lava e tolu faalavalava foi faalava: mumu, lanu moana ma lanumeamata. O le fua faatusatusa o le lautele ma le umi - 2: 3.

Ofu o le aao o le Karelia i le senituri XX

O le taʻua muamua o le ofu talaloa o le aao o le Karelia auai i 1562. Ona sa i Rusia ma Suetena se tulaga o le tauiviga faifai pea mo le laueleele. Ofu lima atagia lenei tauiviga. O lima e lua, o se tasi o latou ofu i ofutau (o le toa Swedish) sa faaalia, ma le isi - i le meli (fitafita Rusia). sa pale auro A pito i luga.

Ina ua faatoilaloina o se vaega o Karelia e Rusia, o lenei ofu talaloa o lima sa faaaogaina i nei vaega. Ae peitai, o lenei sa i ai i filifili meli lima uma e lua.

Prototype o le ofu talaloa o aso nei o le lima

E iloa e le malo Ukhta tautotogo o le 1920 faatasi ai ma sui o le itumalo i matu filifili e secede mai Rusia ma tautino atu ai le tulaga tutoatasi o Karelia. I ni nai aso mulimuli ane, 29 o Mati, 1920, na faamaonia se ofu fou o lima. Na ia ofuina na faaalia se urosa uliuli, lea e tausia i le alofilima "vesuri" (Lopper), e sopoia ofuina o ofu mumu ma talita lanumeamata. na faapaleina ai le talita ma le ufiulu o le masani o lumberjacks. I luga o le fuainumera o se urosa i luma le malamalama i matu, ma i lalo o le - matagaluega faaalia.

ofu i ona po nei o le lima

Ina ua toe faaigoaina o le Karelian tū toʻatasi Soviet sosialisi Republic i le Republic o Karelia, galuega amata i luga o le atinae o se ofu fou o lima ia Novema 1991. na fofogaina tauvaga, o se taunuuga o lea sa sketches tolu le taitai. O le muamua o latou atiina ae Andrei Litvin. Na faia ai i luga o le faavae o le ofu talaloa Olonets o lima, ma sa faaalia Karelian Bear, a Rusia Jack, elk ma solofanua. Le tusitala o le ata lona lua, Lebedev, na ofoina mai o se tagata autu e faaaoga a tamoe elk. galuega Yu Nivin loo i ai elemene o le ofu talaloa o talafaasolopito o lima ma faailoga, na foafoaina ai e le Malo o Ukhta.

Faamaonia ma faaleleia ave le faatusa lava o nisi taimi, ma le 28 o Setema, 1993, o le Faamasinoga Sili Fono faamaonia le filifiliga a Karelia Yu Nivin.

I lalo o le tuutuuga o le faailoga, e faapea. Talaaga auauna web tolu laina e tutusa ma le fuʻa Karelia. O le faatusa lava ei ai le faiga o se talita, ua lapotopoto i le pito i lalo ma ua tuaoi e se mua auro. O le elemene tutotonu o se urosa talita fanua configured i uliuli. Ata urosa ua i se tulaga tulaga i le talaaga. Pommel talita pito e se fetu susulu octagonal o lanu auro. O se vaega o le ofu talaloa o le lima o le mea moni foi e itu uma e lua ua faavaaina e le lala stylized o laau: spruce ma paina.

O lea la, o le fuʻa ma le ofu talaloa o le aao o le Karelia faatusa i ai le lototele ma le malosi o le tagata ma le punaoa faalenatura o le Republic (vaomatua ma le vai).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.