Arts ma Faafiafiaga, Tusitusi
Iapani: o le Toefuataiga ma le etat d'manū
Le solia o le au tetee faaauupegaina o le shogunate i le atunuu, ua faatulaga mai i le malo e fausia se fou meafaigaluega setete. na atiina ae ai e le tulafono faavae o le malo. Ina ua uma ona vaetamaina ia Iuni 1868 na toe faaigoaina Edo Tokyo (Sasae Laumua), i le taimi o le nofoaiga o le emeperoa o Mutsuhito taʻua Meiji (tulafono faamalamalamaina). I le tautotogo o le 1869 na siitia le faamasinoga malo mai Kyoto i Tokyo.
O le taitai o le oo mai le malo Meiji i le faaiuga e faapea ua vaevaeina Iapani e 270 itumalo semi-feudal, e le mafai ona e tetee i le taufaamatau o le faapologaina colonial. Ona latou vave amata i suiga lautele ma le tamaoaiga māeʻa. na soloia monopolies guild, e soloia le faiga esetete feudal, na folafola atu le saolotoga o le faatauina mai ma le faatauina atu o fanua, filifiliga o galuega, nofoaga e nofo ai, ma faia isi faiga sao i le faavaeina o le maketi o le atunuu.
O le aveesea o le itumalo ma le faatomuaga o prefectures, auaunaga faamiliteli, o le toe faatulagaina o le faiga o aoga o le atunuu tuu se iuga i fragmentation feudal, na taitaiina atu ai i le faavaega o le edinoga tulaga o le atunuu. Le tele o nei suiga ua faia o se maliega fetuunai i le vasega feudal; O se faataitaiga o le auala lea na soloia le itumalo feudal.
Ia Iulai 1871 na tuuina atu se poloaiga malo i le faamaapeina o le sa avea muamua ma itumalo ma aoaoga kovana prefectural oe ua tofia nei e le ofisa o le Malo ma sa tuuina alii muamua aofaiga tele o le faaolataga mo le nuu ma tofia i suafa maualuluga aristocratic.
I le 1873 na pasia ai se tulafono i luga o le toefuataiga o lafoga laueleele ,, e tusa lea o le faila o le lalolagi sa i ai muamua e ao ona totogiina e faalagolago i luga o le seleselega, na suia i se lafoga tupe, ua fuafuaina e tusa ai ma le tau o fanua. sa tutusa Faavaeina o le tulaga o lafoga i luga o lona tele e pe maualuga atu nai lo le lafoga matua, e tatau ona totogi i le alii feudal. Iapani: Toefuataiga ma manū ...
ua tuua le Toefuataiga o le eleele mo i latou o ia lea moni auai, faapea ua faatagaina faiga landownership.
Le 3 état d'manū Ianuari, 1868 ma le liua lea na mulimuli mai ai o loo taʻua i nisi taimi "Meiji Toefuataiga", o nisi taimi e faamatalaina o se fetauaiga bourgeois .. lo latou taua i le talafaasolopito o le aveesea o le faiga o feudal Iapani ma le faavaeina o se tulaga o le atunuu autasi. I se taimi pe a atunuu i Sisifo liliu le atunuu se tasi i sasaʻe i le isi i lo latou nofoaga, sa faatagaina e tutupu Meiji Iapani e aloese mai le faapologaina colonial, lea sa taua tele mo lona toe atinae o le tamaoaiga ma faaleaganuu.
Iapani: Toefuataiga ma manū
Similar articles
Trending Now