Malaga, Faatonuga
Galapagos Islands: O se malaga i le tulimanu lilo o le lalolagi
Giant tortoises, ulu i totonu o le fausaga lava, iguanas, deftly tulioso i le sami, e leʻi faapipii taua i lo latou nuu mauaina o fanau. meaola fetuunai ese faia se uunaiga malosi i Charles Darwin ina ua ia asiasi atu i le Islands Galapagos i le 1835 ma, atonu, i se tulaga tele musuia o ia i le mauaina o talutalu e filifilia faalenatura.
Ae paga lea, filogia, mamafa naʻuā, atinae malosi tetee i taumafaiga e faasaoina meaola nofoaga o Flora ma fauna tulaga ese. faaauau pea Boom turisi, o le aofai o tagata asiasi ua faateleina i tausaga uma, mo le tausaga e luasefulu mulimuli, ua faatoluina lo latou aofai. Ae e oo lava lenei e le o se faafitauli matuia. O le Islands Galapagos ma o loo siomia ai vai, o loo i itu uma o le ekueta i le Vasa Pasefika, i sisifo o konetineta o Ecuador, o lea na latou o, i lalo o le faafoega a le paka a le atunuu ma faasao o le gataifale moni. Ae peitai, o tagata i le tausaga e mafaufau i ai po le loto faailoa ituaiga olaga faalafua e mafai ona faavaivaia ai le faatulagaga masani. E tusa ai ma Faavae Charles Darwin, lea e uiga i le 750 ituaiga ese o laau ma 490 iniseti. Saienitisi lapatai ina ia foia le faaleagaina.
Atumotu o Galapagos, o le tumutumu o maugamu, sa amata ona aʻe mai le vasa e uiga i le lima miliona tausaga ua mavae ao avea o se taunuuga o gaoioiga tectonic. Fou, ua taʻua o Isabela ma Fernandina, o loo faia pea, talu ai nei sasao sa faamaumauina i le 2009. Flora ma fauna i le "Islands Enchanted" e pei ona latou taʻua i latou o turisi, e toetoe lava e tulaga ese, e le mafai ona maua i se isi lava nofoaga. Manu ma laau foliga mai iinei i ni auala eseese, e aofia ai na aumaia pirates. Finches ma lelea ese mockingbirds mai lona ala masani e ala i le afa, sa Woody skalesiya laau iinei e faaliliuina fatu ea.
O le faasologa e aofia ai sefulutolu motu tele (faatasi ai ma se vaega o le sefulu kilomita faatafafa), e lima ogatotonu (faatasi ai ma se vaega atoa o le tasi i le sefulu kilomita faatafafa) ma le 215 laiti, papa outcrops faaopoopo (ni sikuea mita). ua vavaeeseina i latou e le vaega o le sami faatasi ma āu loloto ma le malosi, o lea na tupu afu le faʻaʻesega i latou laau ma meaola, le faigata o le satauro-fanafānauga laau moni o colonized le isi matafaga. sa fetuunai i tagata fou o le fou i le fale.
Galapagos Islands - o se tasi o ni nai nofoaga i le lalolagi lea e leai se faitau aofai o le atunuu. I aso nei, e tusa ma tala faatatau o tupe eseese i Baltra, Isabela, Floreane, o San Cristobal ma Santa Cruz i le fale e sili atu i le 25 000 tagata. O le gagana autu - Sipaniolo. O le aupito tele vaega faaleatunuu ua faia i luga o le mestizo Ekuatoa. O i latou o fanau a colonists Sipaniolo ma le atunuu Initia, o le taunuu ai iina i le senituri mulimuli, e aumaia mai le motu autu Ecuador. O loo i ai le tele o sinasina tagata, o le tele lava amataga Sipaniolo. Nisi o suli o le muamua colonists Europa ma Amerika o loo ola pea i luga o le motu.
Seia 1965, na o le vaa tumaoti po o tausi tusi e mafai ona asiasi atu i le Galapagos. Sa amata ona matou faatulaga tafafao mai ia Aperila 1969, i le taimi lava e tasi i luga o le motu o sa faavaeina i Santa Cruz i le faletalimalo muamua Forrest Nelson (o loo i ai pea lava ma o loo tu i tafatafa o le Biocenter o Charles Darwin, ae o le taimi nei tapunia mo le faafouga). amata preo faifaiva i le lotoifale
I aso nei, o le Islands Galapagos, o se ata o lea e faaosofia ai le manao e faia se malaga i lenei tulimanu lilo o le lalolagi, o se numera o le faletalimalo e faavae i le eleele o loo i San Cristobal, Santa Cruz, Isabela ma Floreane.
Similar articles
Trending Now