News ma SocietyEkonomi

Faigata Greek: Mafuaaga

O le faafitauli i Eleni, o loo tatou vaaia i aso nei, na amata i le 2010. e le o le talanoa lea e uiga i lona le faaesea. O le mea moni e faapea o le faafitauli i Eleni - o se tasi o le vaega sili ona lauiloa o le aitalafu paʻu, lea pa i Europa. Aisea na, o lenei atunuu ua osofaia? O le a le mafuaaga o le faalavelave i Eleni? Mafaufau oi latou ua aemaise talanoaina i le ala o faasalalauga.

Mafuaaga mo le lē tau tupe

Vaega o le faigata o le tamaoaiga i Eleni ona o le mea moni e faapea o lenei atunuu o le pau le tulaga i le faavae o loo i ai se tulaga i luga o le tulafono o le Ekalesia Orthodox. Ma e le o se mea faafuasei. mulimuli lotu Orthodox e le toatele o le faitau aofai o tagata. O le mafuaaga lena Eleni mo se taimi umi teena le ofisa o Europa, o le tele o lea e manaomia ai le aofia ai o tapulaa i luga o le uunaiga a talitonuga. fuafuaina Brussels e tuueseese le Ekalesia mai le aoga ma maua ai se tulaga atoatoa-fledged o faalelotu, minorities feusuaiga ma ituaiga o tagata.

Mo se taimi umi i le ala o faasalalauga Greek ma Europa tauaveina tauiviga e tauseseina Greek Ekalesia. Peitai, ua latou tuu ai i luma lona moliaga o le leaga o le ola mama o le faifeau ma le alofia o lafoga. O faamatalaga ua oo atu i le tulaga ua oo mai le Ekalesia Orthodox o le a taua e toetoe lava gau mai le faafitauli autu i faigata Europa. I luga o le faavae o lenei, o le vavaeeseina o le ekalesia Orthodox ma tulaga na amata ai ona manao i oo lava i nisi sinia faaupufai uma Eleni ma isi atunuu.

O le sini autu o sea aʻoaʻoga pepelo avea a Monk. ua faia tauiviga Aneti-ekalesia faaaogaina lautele o le tulaga o le faatautala tau tupe o Abbot Efaraima o le nofoaga faafaifeau Vatopedi. O loo faamatalaina ma le tele o isi, e itiiti o tulaga lauiloa.

nonpayment o lafoga

E tusa ai ma le tele o lipoti ala o faasalalauga, ua faateteleina le tulaga o le tamaoaiga i Eleni ona o le mea moni e faapea e lē tumu ai le Ekalesia le tala o le tupe a le atunuu. Faamoemoega i ia faamatalaga o le taitaiga a le a ita e faasaga i tagata o le faifeau-tautau. I le tali atu i nei tuuaiga, o le Agaga Sinoti lomia lona rebuttal. tuuina atu Greek Orthodox Ekalesia se faamatalaga i lea lafoga totogi uma i le tala o le tupe na o loo lisiina i auiliili. Latou tele atoa i le 2011 e sili atu ma le aofaiga e sefulu ma le lua miliona euros.

o se tulaga faigata le faalavelave i Eleni ua ootia ma mea uma o le faifeau. E sili laitiiti atu ma le afa seneturi talu ai na tuuina i le Ekalesia o Eleni foai atu i le tulaga aupito sili o le sili o ana fanua ma fanua. Ina ua sainia lenei maliega, e tusa lea o le a totogiina le totogi o le faifeau i le paketi a le malo. Ae peitai, o le Malo Eleni, saʻilia se faiga faavae o austerity, e le gata matua faaitiitia le tupe totogi i le ositaulaga, ae faapea foi faaitiitia pea lava pea lo latou aofai. O lea, o le totogi mai le setete, e tusa ma le tulafono fou, e mafai ona na o le faitauina o se tasi faifeau fou o le ekalesia, lea na tupu sefulu tagata litaea po o le ua maliu o le faifeau. O lenei tulaga o le taunuuga o le palisi i le vaega mamao ese o Eleni e le iloaina o se le lava o ositaulaga.

E ui lava i le fuafuaina tau faaee atu ma le tulaga oi ai nei, e le tuua le Ekalesia Orthodox le talitonu. E maua ai fesoasoani tau tupe e mafai ai uma ia i latou oe mafatia mai le paʻu o le tamaoaiga. Ua tatalaina e le Ekalesia se tele o le umukuka supo, faapea foi ma le fesoasoani atu le faitau afe o aiga ma faamanuiaga saoloto meaai ma tupe.

Le tulaga maualalo o le tuuina

E tusa ai ma tagata tomai faapitoa, o le tali i le fesili "Aisea e le faigata Greek?" O loo taoto i lona sootaga ma le Iuni a Europa. Ina ua mavae le ulufale atu i se nuu o le amata ona oo i tulaga faafitauli ogaoga i le atinae o lava faavae tau alamanuia.

E pei o se tupu, ia mitamita i lo latou lava lelei ona atiina ae shipyards Eleni. O le EU, ina ua uma lona accession i le Community, tuuina atu faatonuga eseese, lea na taitai e se faaitiitia o le tele o fagota. O lea lava o le tulaga i le galueaina o vine ma i le tele o isi vaega o faatoaga. Ma afai e ao lei auai Eleni i le auina atu i fafo o meaai, ae i nei aso ua faamalosia e faaulufale mai i latou.

O se tulaga faapena o loo i ai i totonu o le alamanuia. O lea, o le tamaoaiga o Eleni i le EU lagolagoina le galuega o le tele o pisinisi. La faaaofia ai ni nai gaosi tele mo le tuuina atu o ie koloseina, lea o loo i le taimi nei tapunia.
Na ia tali atu i le faafitauli i Eleni ma tagata tafafao maimoa. O aso uma, aveesea ai le atunuu e lima sefulu o afe manao e faaaluina o latou aso malolo i luga o le matafaga o le alofa tunoa o le Eleni. E i ai foi se aafiaga le lelei i le tamaoaiga.

I le faaopoopo atu, o le avea o se tasi o a Europa autasi, o le Eleni le toe lava lava atunuu, ina ia fetaui i le faiga o vaega o galuega o loo i ai i totonu o le nuu. Latou fesuiai i le fausiaina o se tamaoaiga mavae le tau alamanuia i ai le tulaga iloga o kamupani o lo o nofoia kola. I se tasi taimi, o lenei ua latou maua le viiga o le ofisa o Europa. I le taimi lava lea e tasi e faia e le EU Eleni i le tulaga tolu i le tulaga o le atinae o le tamaoaiga, i luma o ona na o Aialani ma Luxembourg. Faafetai i le faiga faavae tau i le tamaoaiga mai le 2006 i le 2009, o le tamaoaiga ua faateleina o le atunuu tele o le tele o le vaega o auaunaga. Faatasi ai ma le 62% ua toetu i le tulaga o le 75%. I le taimi lava lea e tasi malosi faaitiitia le atunuu le vaega o le gaosiga o oloa. Ae i le taimi nei fuainumera, e leai se totogi o se tasi gauai tele. Ina ua maea uma, o le tele o le faitau aofai o tupe maua o le lelei, lea na tuuina atu i nonogatupe.

O a tulaga e ulu atu i se nuu fou o Eleni? ua tuu ai e le EU i luma o lona tulaga o se suiga o uiga faaalia ma le puleaina o meatotino. E tatau ona atoatoa ia faalapotopotoga pisinisi faataatitia i lalo o le faafoega setete.

I le 1992, na talia ai Eleni a tulafono i luga o faatumaotiina. Ma ua i le 2000, mai le puleaina o le tulaga e ave pisinisi tetele e lua sefulu ma le fitu. Nei e aofia ai faletupe tetele e lima. Taua faaitiitia o sea o le Malo i le National Bank. E ala i le 2010 e na o le 33%. na faatau atu ai laau gata i mea faufale ma alamanuia meaai, faapea foi ma le kamupani tau fesootaiga. E oo lava i le tuuina atu, auai i le tuuina atu o le ituaiga lauiloa o pireniti Metaxa, ese le kamupani British Grand aai tetele. ua faamuta Eleni e auai i felauaiga i le gataifale, aumai tupe mama taua. I lenei tulaga, sa amata ona faatau atu le tulaga lona uafu maua.

A atunuu matitiva?

Aisea le faigata Greek? O nisi e talitonu e fesootai i le amataga o le paʻu o le tamaoaiga i le mativa o le atunuu. Ae peitai, e le tusa ai ma manatu taatele, Eleni ua punaoa mauoa minerale ma gafatia tele mo le atinae o tagata tafafao maimoa ma le vaega o faatoaga. Le atunuu ei ai mea uma e tatau ona e lava meaai ma tuuina atu lona faitau aofai. E tatau ona fai o le aso i Eleni i ai o se tusi taua o le suesueina punaoa minerale. Latou atinae e le o tauaveina le gata ona o le faiga faavae unpatriotic, lea e tausisi pea i le malo i le lotoifale, ma ona o uunaiga EU.

Se autau o auauna faalemalo?

O nisi tagata tomai faapitoa talitonu ua tulai mai le faalavelave Greek ona o le malo tulaga tele ofisa e faamalosia le tulafono. Ae peitai, e leai. E tusa ai ma le numera o tagata faigaluega tulaga tu Eleni i luga o le nofoaga sefulu ma le fa i tagata o le nuu o atunuu o Europa. O lea la, o le fua faatusatusa o tagata faigaluega i tagata faigaluega atoa e faapea:
- Eleni - 11,4%;
- UK - 17,8%;
- Farani - 21.2%;
- Denmark - 29%;
- i Suetena - 30%.

Ina ia aso, lacks Eleni tagata i vaega eseese, e aofia ai i le falemai. Mo auauna faalemalo i le atunuu ma e aofia ai le ositaulaga, o lē sa i ai foi, e pei ona ua uma ona taʻua i luga, e le o lava.

O le taunuʻu o le tagata malaga

O le mafuaaga o le faalavelave i Eleni ma le pepelo i le tulafono saoloto, ua faaaogaina e le Malo e tusa ai ma faatonuga o faiga faavae masani o le EU. O nei faaiuga manuia o le tagata o atunuu o Asia ma Aferika, o le tele oi latou o loo Muslims. tulaueleele Misasa o le tagata malaga na taitaiina atu ai le mea moni e faapea i Eleni matua faateleina solitulafono, faapiʻopiʻo ma le tamaoaiga o le ata. Mafua ai le faaleagaina tele e pisinisi laiti, e pei ona e asiasi faipisinisi le totogiina o so o se lafoga. Tausaga taitasi, ua amata le atunuu le auina atu i fafo o le faitau selau o miliona o euros.

pulega o le tamaoaiga

I aso nei le tulaga i Eleni e faapea o le tele o faaiuga i le atunuu o loo aveina le au faaunetupe. Ma e le o se faamatalaga soona. faaaliali ua Europa tuu i luma ultimatums eseese Eleni. Totonu o se vaitaimi puupuu o le taimi, o le atunuu Ua toetoe lava i le maua o ana pule silisili ese, o le lalo o le vaavaaiga saʻolele o le IMF, Europa Komisi ma Europa Faletupe Tutotonu. O lenei "trio" E le faatagaina i le taimi o le referendum faia i le atunuu, lea o le a mafai ai e le tagata Eleni e faailoa o latou lava uiga i le faiga o le tamaoaiga o setete ma faia le faaiuga saʻo lava. O se taunuuga, e faitau afe o tagata sa i lalo o le laina o le mativa.

aumaia West i le manaoga Greek e le na o le tamaoaiga, ae faapea foi tuusaunoaga faaupufai. Ofisa o le Iuni a Europa i le finagalo malie o le faaitiitiga o le autau, tuueseeseina o le ekalesia ma le malo ma ina ia mautinoa ai le aia tatau o le tagata malaga o loo i ai ae le o le lotu Orthodox. o se faalavelave tatala lea i le mataupu tau lotoifale o le atunuu.

le faaolataga o le Eleni

I le ala o faasalalauga le tele o faamalosia le talitonuga e faapea o le auala i fafo o lenei tulaga e mafai ona faailoa mai e na o le Iuni a Europa. Ae peitai, o loo fesiligia nei faamatalaga. E tusa ai ma iloilo, i lenei vaitaimi, pe a le mauaina o le faigata o le tamaoaiga i Eleni le malosiaga, o le fua faatusatusa o ana aitalafu lautele totonu o le atunuu e tamaoaiga i ai i le tulaga o le 112%. O lenei fuainumera e mo le tele o le na foliga mai monstrous. Ina ua mavae le "faaolataga" o le gaoioiga ua faia lenei fuainumera aʻe i le 150%. Afai o le a faaauau pea le Iuni a Europa i le lumanai ina ia tuuina atu le fesoasoani, e mafai ona atili le tulaga worsen. O le vaaiga mamao o le tamaoaiga o Eleni e faaitiitia lana tala o tupe mo manaoga 'Brussels tele deplorable. Atenai e le na faaumatia ai lo latou tamaoaiga. O le a latou faaumatia prerequisites uma i ai.

O le mea moni, o le fesoasoani e ofoina atu o le a le foia Eleni ona faafitauli tau tupe. O le a faasaoina i latou na. Ma sa manino ai pe a fuafuaina i le tagata tomai faapitoa i le tele o le aitalafu o Eleni o le a avea i le 2020. O lenei fuainumera faagaeetia e tutusa ma le 120% o le tamaoaiga. Toe foi lenei aofaiga e le mafai. O le talafeagai ma le auaunaga. O se taunuuga, Eleni o loo i ai se pu tau tupe. Mo le tele o tausaga, o le a maua e galulue i luga o le tausiga o lenei fesoasoani, e leai se le tuua o ona tagatanuu faamoemoe mo se olaga sili atu.

E i ai se vaaiga e oo Europa atu i le Eleni. e le o lava le lagolago tau tupe mo le atunuu e aveesea o le a tiga le ulu Eurobanks.

au faaunetupe nafa

O le ute o le faalavelave i Eleni e faapea sa i ai i le atunuu se tulaga deplorable ua mafua ona o le faatinoga o le fautuaga EU. I se taimi umi na faaeeina atu o le nuu lenei nonogatupe fou setete. E mafai ona finau o le faafitauli uluai Greek na foafoaina e le Iuni a Europa. Up e fesoasoani i le EU aitalafu o lenei atunuu i le tulaga o le tamaoaiga o maualalo ifo nai lo lena o le Iunaite Setete.
E ui lava i le mea moni e faapea i le 2009 na avea mafai ona totogiina aitalafu manino o le setete, faamalosia moni ofisa nuu i luga o Eleni 90 piliona eurocredits. Muamua sa aoga i le auvai i latou lava. Ina ua maea uma, o tagata uma tuuina mai o le a aumaia le euro tupe maua tele. Eleni faaalu tupe o latou maua, ma le faletupe maua i ai.

namu EU?

O se tasi o mafuaaga o le faigata ala o faasalalauga i Eleni taua o le manao o le faitau aofai o tagata e ola e ala i le tuuina atu o saofaga a le Malo. Ae peitai o loo tuuina atu nonogatupe Eurobanks ma tuutuuga faapitoa. e le mafai ona faaaluina le fesoasoani tau tupe e faateleina faamanuiaga ma penisione lautele. Aofaiga e maua e tatau ona alu i le fatuina o infrastructures ua paʻulia ma e lē aogā. O le mea moni, e leʻi faaleleia nei nonogatupe o le olaga o tagata. Latou manuia ai na o le financiers Greek ma Europa ma ofisa.

O le ala o faasalalauga faasalalau atu le faamatalaga e Europa o na o se vaega o le aitalafu a le Eleni. Ae peitai, e leai. Maliega i se faiga tusitusia mai le 50% o le tupe faaaogaina i na o tupe tumaoti. faaauau pea Eleni e avea ma Siamani. Latou tupe tumaoti, ua tusia mai le aitalafu, o le faletupe ma tupe o penisione a le atunuu, lea i le iuga o le a le maua le afa o ana meatotino.

O le ala i le lotomalie

Talanoa e uiga i le mea moni e faapea Eleni mai o le EU, o le taimi nei o faapitoa talafeagai. Tumau i lenei eria mo le atunuu o le faaauauina o se faiga faavae o le faaitiitia o tupe faaalu lautele ma le manaomia o le austerity. ua vaivai le tagata Eleni o lenei olaga, e pei ona molimauina i le tele o faitio ma osofaia, e pei foi i le tusitusiga lea e scribbled tua atu o aai ma taulaga.

O aso uma, e itiiti ai le EU manao e faatupeina ai ma nonogatupe i le atunuu. Ioe, ma mo tupe ua i ai isi sui tauva. O lea, i le EU sa de-industrialization.

Afai tatou te manatu o lenei atinae e Eleni mai o le EU, o le a maua e toe foi atu i lo latou tupe. Ma loo taoto ai iina le avanoa e le gata i le tuuina atu o tupe i le aofaiga tonu, ae o le avanoa foi o le tau o le soifuaga taua. O le mea moni, o le tulaga o le olaga i totonu o le a faaitiitia o tagata Eleni, ae o le a fesoasoani ia i latou i Saina ma Rusia.

Faasaga i ulufafo a Eleni mai le Iuni a Europa o le financiers faava o malo ma le IMF, oe na popole mo o latou faavae. Le faamalieina i lenei vasega o mea e tutupu, ma Siamani. Ia faamatau, luga o mea uma, ia tuu atu se taimi puupuu, ae o tumau pea i le euro. I le faaopoopo atu, o le a avea lenei mea o se faataitaiga lelei mo isi tagata o nuu. Nei Eleni mai e mafai ona "taufetuli" ma isi atunuu.

I lenei tulaga, e le manaomia ai le Iuni a Europa a tuaoi atuatuvale (Ukraine), ma e le manao e faatumauina le feteenai ma Rusia, o lona tamaoaiga ua tuufaatasia ma le Europa.

E faasaga i le pule silisili ese Eleni - ma le Iunaite Setete. E manaomia e lenei atunuu a autasi Europa, lea o le a auauna atu o se maketi mo oloa US.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.