News ma Society, Filosofia
Faavaeina - o le mea lenei?
Faavaeina - se manatu faafilosofia, o lona uiga o le faagasologa o le agai ma le suia o se mea. atonu o le amataga ma le atinae lenei, ma o nisi taimi - ma le o ese o regression. E avea ma se vaega tumau tetee.
Lenei vaitaimi i filosofia, e faalagolago i luga o le tulaga o le atinae, po o aoga ma faatonuga, mauaina o le lelei, o le leo lelei. E masani ona manatu o se uiga o le mataupu ma faatusatusa ai le tulaga mautu, le faatumauina ma le lē masuia o le Silisili. I lenei mataupu o le a tatou taumafai e iloiloina vaega eseese o lenei mataupu.
Amata mai ma tupuaga
Faavaeina - se vaitaimi e faapea na faaali mai muamua i Europa i filosofia anamua. O lona uiga o le faagasologa o le suiga ma faavaeina.
faamatalaina atamamai faalenatura e pei o le suesueina o le faavaeina o mea, o lo latou tulai mai, atinae ma le faafanoga. Ona latou faamatala le mataupu faavae faapitoa e tasi muamua, lea e eseese lava ma ua aofia uma i auala eseese o le olaga.
tetee muamua Heraclitus i le faavaega o le lalolagi o tagata, lea e faavavau "avea," o loo tafe ( "Panta rei") ma ua mautu - Logos (mautu mataupu faavae, o le tulafono ma le itiiti ifo). Le gata e faamatala ai le mataupu faavae o le faatuina ma le talitonu o lona tuaoi. Afai e talitonu Parmenides o le faavaega o soluble i ai, ona Heraclitus o le faafeagai tonu lava o le tulaga.
Palato, Aristotle ma mulimuli ia i latou
Palato i faifai pea atinae ma le suiga o mea faaletino. O manatu - e faavavau, ma o ni sini mo le atinae o mea na tutupu. E ui lava i le mea moni e faapea Aristotle o le masalomia o Palato ma le tele o mataupu o le e gata ai, na ia faaaogaina foi lenei manatu faavae i le aoaoga pallet.
Faavaeina ma le atinae o loo feagai mea, ma iloa lona ute moni, o se pepa faatumu materializing ma liliu avanoa i le mea moni. Silisili se auala Aristotle taʻua entelechy, fautuaina atu o lenei ituaiga o malosi.
I le tagata, o le tulafono o le faavaega o lona agaga lenei, lea lava ia atiina ae ma pulea le tino. O le faavaeina o le aoga Neo-Platonic - Plotinus, Proclus ma isi - vaai i le faatuina o le mataupu faavae o le iʻu ei ai uma le ola ma le mafaufau. Latou valaauina o ia e le Agaga Lautele, ma talitonu i le puna o le gaoioiga.
O le Stoics taʻua o se malosiaga lea evolves le atulaulau, pneuma. O loo faaalia mai i mea uma o loo i ai.
Tutotonu Ages
filosofia Kerisiano foi, sa leai se tagata ese i lenei mataupu faavae. Ae i le faavaega - o, i le tulaga o le scholastics Medieval, atinae, sini tapulaa ma le puna o le e Atua. atiina ae Foma Akvinsky lenei manatu faavae i le manatu o le faatinoga ma potency.
E i ai mafuaaga lotoifale mo le faavaeina. Latou faatosina e faatino. Faavaeina - a le lotogatasi o potency ma faagasologa e faifai pea. I le tuai Tutotonu Ages sa "mananaia" faaliliuga Aristotelian ma Neo-Platonic. o loo faaaogaina i latou, mo se faataitaiga, i Nikolaya Kuzanskogo ma Giordano Bruno.
O le filosofia o le Tausaga Fou
O le faavaeina o le saienisi i le uiga o ona po nei o le upu ma ona methodology i le vaitaimi o le Galileo, luluina teisi Newton ma Bacon le mautinoa i le mea moni o mea uma o loo i le lafo faatu. suesuega masani ma le mataupu faavae o determinism ua taitaiina atu ai i le faia o se faataitaiga masini o le atulaulau. O le manatu e faapea o le lalolagi ua liua e le aunoa, suia ma toe tulai mai, e tumau pea o se tagata mafaufau Siamani lauiloa.
A o latou Farani ma British counterparts vateatea mafaufauina se mea e pei o se tulaga e masani lelei tele, Leibniz, Herder, vaai i ai le avea Schelling. O lenei atinae o le natura o le matapogia i le fetaui tonu ai. faalautele atu o le tapulaa o lenei faavaeina matua, ma o lea o le agaga e mafai ona suia matua.
Matua atuatuvale atamamai o le vaitau ma le fesili o le faasino o le avea ma le mafaufau. Ina ua maea uma, o lea sa mafai ai e tali le fesili pe oi ai i le natura o so o se tulafono pe leai. talitonu Kant o loo tatou aumaia ai le mataupu o le faavaeina i lo tatou malamalama, talu ai o ia lava faatapulaaina lo tatou sensuality.
O le mafaufau o le feteenai ma, o lea, ei ai se avanoa, e le mafai ona manumalo i le va o tagata ma mafaufauga. Tatou foi le mafai ona malamalama i le auala mea moni lava ma ao latou faia faapea.
Hegel
Mo lenei laasaga faavaeina filosofia Siamani masani feagai ma le tulafono a le mafuaaga, o le atinae lava - o se gaoioiga o le agaga, manatu, ma o latou "deployment". faamatalaina Hegel dialectic lenei vaitaimi o le olaga ma "e leai se mea". e mafai ona tafe nei faafeagai lua i le tasi i le isi faafetai i le faatuina.
Ae o lenei lotogatasi o mautu po o, pei ona fai mai le faifilosofia, "lelavava." A o nisi mea "avea" o lana na faanaunau i le avea ai, ma e le oi ai i lea tulaga. Ae talu ai ua uma ona amata le faagasologa, o lea ituaiga o.
O lea, faavaeina, mai le finagalo o le Hegel faatusa gaoioiga taupulea. E foi le upu moni autu. O le mea moni, e aunoa ma le avea ai, ma "e leai se tasi" ua leai ni specificity ma fai ma sui a aveeseina faatumuina aunoa avanoa. Uma o lenei atamai, o loo faamatalaina i lana tusi "Saienisi o mafuaaga". O iina na faia Hegel le faavaeina o vaega dialectical.
Alualu i luma, po o le iloa
I le seneturi lona sefuluiva le tele o filosofia - Marxism, positivism, ma isi, le avea ma iloa o se upu uiga tutusa mo "atinae". finau o latou sui e faapea o se faagasologa lea o le soloaiga mai le matua e fou, mai le pito i lalo e maualuga, mai faigofie e faigata. Faavaeina o le elemene eseese o le faiga, ua faapea, o le lalolagi.
I le isi itu, faitio o lenei vaaiga, e pei ona fai mai Nietzsche ma Schopenhauer e lagolagoina o le manatu faavae o le atinae e teuina i le natura ma le lalolagi i le tulafono ma sini e le i ai. ua faia Faavaeina i luga o ana lava, e lē o ni linearly. E leai se tulafono. Tatou te le iloa le mea e mafai ona taitai.
talutalu
Ua lava le lauiloa o le talitonuga o le atiina ae ma le alualu i luma o se faavaeina fuafuaina. Sa ia maua le lagolago mo le mataupu o le talutalu. Mo se faataitaiga, amata ona tusi talafaasolopito ma saienitisi lautele mafaufau i le faavaeina o le tulaga o le faagasologa e tau atu i le faatuina ma le faavaeina o se faiga lautele fou, o le suiga o le ituaiga o malo militeli i sauaga faaupufai meafaigaluega fatuina.
O le laasaga e sosoo ai o lenei atinae o le tuueseeseina faapitoa o totoga pulega mai le toatele o tagata ma ona vaevaeina e le toe suia o ituaiga o le atunuu, faapea foi ma le mapuna aʻe o le faalapotopotoga o le pule a le Malo. Avea ma se tagata i lenei faamaopoopo faiga ua manatu i ai e pei o le manu mai o le ituaiga fou e ala talutalu.
filosofia po nei ma le tagata
I o tatou vaitaimi, o le manatu faavae o le faavaega o le e masani ona faaaoga i le methodology. O foi lauiloa i le lauga o le faagasologa sociocultural. Le vaitaimi o le filosofia o aso nei o le "i ai i le lalolagi", e mafai ona tatou fai atu, e tutusa ma le tau atinae. O lenei mea moni, lea e tau i le atinae, ua faia e le suiga foia, o lo latou dynamics. O le faavaeina o se uiga le lalolagi. O loo aofia ai e le gata i le natura ae faapea foi le lalolagi.
Avea sosaiete mai lenei vaaiga e fesootai vavalalata ma le faavaeina o le tagata o se faapitoa faalemafaufau, natura faaleagaga ma le atamai. O le talitonuga o le talutalu e le tuuina atu i nei fesili o le tali faigofie, ma i latou le mataupu o le filemu o le suesuega ma suesuega. Ina ua mavae mea uma, afai e mafai ona tatou faamatala atu le atinae o le moni o le natura o le tagata, o le faagasologa o le faia o lona mafaufau e mulimuli ai, ma e sili atu lea e aumai ai se faʻasologa, e matua faigata lava ona o ia.
Lea taina le matafaioi sili i le o ai i tatou avea ai? Leipa, ma le gagana, ao ou mafaufau Engels? talitonu i taaloga e pei o Huizinga? na faatalitonuina tapui ma vaega a tagata e pei Freud? Tomai e fesootai ma le auina atu i ata o le amio? Aganuu, lea faiga o faailoga faalilolilo fausaga mana? Ma, atonu, o nei mafuaaga uma na taitaiina atu ai le mea moni e faapea antroposotsiogenez, lea e alu ai le sili atu i lo le tolu miliona tausaga, na foafoaina le tagata o aso nei i lona siosiomaga lautele.
Similar articles
Trending Now