TulāfonoMalo ma le tulafono

Faavae Siamani. fausaga Malo o postwar Siamani

Ina ua maea le faaiuga o le oti e toatele o le vaega i sisifo o le Lalolagi Faalua o Siamani, i le sone galuega lagolago (o le UK, US ma Farani), na amata ona tulai mai le faatafunaga. moni lenei o le faiga o le tulaga o le atunuu e iloa le aafiaga oona o Nazism. Siamani Faavae, faaaogaina i le 1949 tausaga, ua faamaonia o se malo faitele le Palemene, lea na faavae mai i le mataupu faavae o le saolotoga le va o tagata, aia tatau a tagata ma federalism.

O le tului tele o le mea moni o le amataga na faaaogaina ai le pepa aloaia e avea o se tulafono faavae tumau o le vaitaimi tau soloaiga, o le taimi nei e faamaea ai le soʻofaʻatasiga faaupufai o le vaega e lua o le setete. E pei ona taua i totonu o le faatomuaga. Ae o lea o le Siamani 1949 faavae ua aloaia o le sili atu ona faamanuiaina i le talafaasolopito o Siamani. Ina ua mavae le reunification o Siamani i le aafiaga tumau o le pepa aloaia sa aveesea mai le faatomuaga. O lea, o le faavae mavae le taua pea i aafiaga i aso nei.

FRG Faavae o le mataupu faavae o lona fausaga ma le pule a le tulafono, i ai le tautino atu, ua avea ma matua pepa aloaia alualu i luma, lea sa i ai se aafiaga taua i le atinaeina o se sosaiete faatemokarasi i le saoloto Siamani faafou. E leai se mea i lona uluai mataupu e sefuluiva faamatala auiliili le aia tatau o tagatanuu o le faatoa foafoaina tulaga ma se tautinoga manino i faiga faatemokalasi.

O nei aiaiga satauro le faavae Siamani e pei ona i fafo o le talafaasolopito o le tagata Siamani le taimi ua tuanai Nazi pogisa. Le tuuina atu o tagatanuu avanoa lava mo le iloaina o lo latou aia tatau, o le tulafono faavae i le taimi lava lea e tasi e faasaina ai so o se gaoioiga e faapea o se tau faamatau gafatia e le faiga faatemokalasi ma le faavae o malo Europa aoaoina. I le 1951, sa folasia mai ai Faavae Faamasinoga i Siamani. o le isi laasaga taua i le ala faigata o lenei o le fausiaina o se sosaiete faatemokarasi i le atunuu, seia oo mai talu ai nei le manumalo ma le toilalo o le National sosialisiga.

Lava faaalia le mea moni e faapea, i lalo o le faavae fou, o le teritori atoa o Siamani Sisifo na faas ¯ e le gata i gaoioiga a le eseese itu-apaau neo-Nazi, ae faapea foi communists. e mafai ona manatu i le gata o se ituaiga o lue i le manumalo malosiaga lagolago. Foi le Siamani Faavae o le 1949 ua faavaeina ai nisi iloga mataupu faavae o le faatemokalasi: le matafaioi iloga o le pulega o tulafono, lautele faalapotopotoga taulai o le tulaga pule ma le faatulagaga o le malo o le atunuu.

I lenei tulaga, e faia ai so o se teuteuga, suiga ma faaopoopoga i le tulafono faavae e manaomia mo o latou faamaoniga ma le faamaoniga a le itiiti ifo i le lua-vaetolu o le tagata o le Bundestag ma le Bundesrat. Ae peitai, e le mafai ona noatia i le suia aiaiga faavae patino o le Faavae, e oo lava i le tulaga lenei. Sa mautinoa lava le aafia ai i le lesona e aoaoina mai le oo mai Nasi i le mana ma le fua oa latou galuega.

O le mataupu faavae o federalism, lea o le mataupu o le tulaga laueleele o se talafaasolopito masani mo Siamani. O lenei ituaiga o le fausiaina o le tulaga mavae se auala faigata mai federalism centralized i le faataitaiga o aso nei o federalism tuufaatasi lea e laueleele taitasi se tagata auai e tutusa i le olaga faaupufai o le tulaga, faatasi ai ma lona lava malo, faavae ma isi uiga o le setete. O se masini ua liliu atu i le tautino ma le faavae postwar, e pei o le e sili ona talafeagai mo le tu ma aga masani i le talafaasolopito o le tagata Siamani. O lenei Siamani ma faamaualuga foi e sili ona atiina ae i Europa e le tulafono galuega.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.