FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Faataitaiga o nuu o le lalolagi: sami, sami, vaituloto, taufusi, fanua

Uma ua avea ma le lalolagi i fafo, - masani o le nuu o le lalolagi ia po o isi aiaiga - o se faiga holistic. O le elemene o lenei fausaga faiga tuusao pe leai fegalegaleai ai ma le tasi i le isi. O a vaega o le lalolagi ma le nuu? E faapefea ona latou e ese mai le tasi i le isi? E faapefea e fegalegaleai ai ma le nuu o le lalolagi o meaola? E uiga i lenei - mulimuli ane i le mataupu.

biogeocoenosis

O lenei faamatalaga o loo faailoa mai mo le taimi muamua Vladimir Sukachev - fuainumera faasaienisi Rusia, geobotanist. O le mataupu biogeocoenosis (bios - "ola", "lalolagi" - n, koynos - "masani") ua manatu e avea o se faiga o le a sili atu nai lo Biostructures "tino" tulaga. ua tatau ona totogi lenei tonu lava i le mea moni e faapea ua faia le tali le i totonu i le va o le tino. O se vaega sootaga biogeocoenose tupu i le va o ituaiga eseese o meaola soifua. Faatasi, latou faatinoina se galuega tauave faapitoa, e maua ai se biogeocoenose ai taua.

siosiomaga faalenatura

Eseese o ituaiga o laau sosolo i luga o le laualuga o le paneta o le toniga, ma e tusa ai ma tulaga i le lotoifale. O se taunuuga, sa latou faia se lalolagi "faapotopotoina oi latou". O fegalegaleaiga o le ola meaola i lalo o sone abiotic e faamautinoa e le lotogatasi o le vaega o le nuu. O lenei le faamaoni e taua foi o le siosiomaga faalenatura o (faiga ecological). O lenei manatu faavae, faatasi ai ma le faamatalaga o le "biogeocoenosis" e avea o se faamatalaga o le nuu o le lalolagi. Ae ao ese nei faamatalaga o uiga o le faiga. O lea, o le manatu faavae o le "siosiomaga faalenatura" e masani ona faaaogaina i tulaga pe afai lauga le sootaga o elemene i totonu o le nuu o le lalolagi. "Biogeocoenosis" e masani ona faaaoga e faamatala ai le faapitoa, faiga masani, lea e nofoia se teritori tuuina mai, ma ana fegalegaleaiga ma isi "vaega". Faataitaiga o nuu o le lalolagi e: o le fanua, o le konetineta, i le vaitafe ma isi.

Manu ma laau

Mafaufau i le faataitaiga o le nuu o le lalolagi, e tatau ai ina ia amanaia le aafiaga o le manu i totonu o nei fausaga. E masani ona faapea o le manu feai saoloto e filifili o latou nofoaga e nofo ai, e ola ai ma le auala latou te mananao ai. Ae o le mea moni e leai. Afai tatou te mafaufau i le faataitaiga o le nuu o le lalolagi, o le tuufaatasiga o vaega o manu i tulaga faapitoa, e mafai ona vaai i ai le avanoa e tulai mai, ae seti matua mautinoa o ituaiga uiga ese i se tasi po o se isi faiga. O se taunuuga, matua manino vaaia sootaga sima o laau ma manu. O lea, o le Flora ma fauna fegalegaleai ma microorganisms, lea foi i totonu o le tuaoi o se nofoaga o le lalolagi. Faalenatura sami ma vasa Community eseese i ituaiga eseese, o le tulaga lea o loo i ai le tagata e auai mai isi le pulea. Ae, e ui lava lenei, o le mataupu faavae aoao o fegalegaleaiga o loo taofia, e tusa lava po o le tulaga.

faamatalaga lautele

So o se nuu o le lalolagi o se faigata o meaola eseese. O se vaega o le tulaga lava lea e tasi, o le afioaga o le manu, laau toto, Laiti-meaola. Latou te maua se aafiaga uma i le tasi i le isi ma o loo fuafua i le tulaga faapitoa o le i ai i se nofoaga faapitoa. I totonu o le "siosiomaga faalenatura" ua faia ma tausia e faasalalauina o mea eseese. Atonu o le a eseese le fua o le faiga ecological. E ala i le faaiuga e aofia ai nuu moni o le sami ma vasa. I le taimi lava lea e tasi o loo aofia ai le pulea laiti i le tele. O lea la, e mafai ona ulu atu i le nuu taufusi faalenatura i totonu o se siosiomaga faalenatura o taiga. I le faaopoopo atu i faiga masani, o loo faafoliga. ua foafoaina i latou e tagata. O nisi o faataitaiga o le nuu moni o vaituloto, aquariums, zoos, ma isi.

Food fegalegaleaiga i totonu o le pulea

E tusa lava po o le mea o loo manatu o se nuu o le lalolagi (o le taufusi, i le motu autu, vaituloto, ma isi), i totonu o loo i ai le tele o fegalegaleaiga. O le sootaga autu o le fegalegaleaiga meaai. Lona uiga moni lava, o le sootaga muamua, sao i le faavaeina o le faasao le malosi, lea e aofia ai so o se nuu o le lalolagi (o le sami, o le taiga ma isi), o laau. ua na latou le faaaogaina o le malosi o le la, e mafai ona o mea minerale, taimi nei karaponi carbon i le vai po o le eleele e fai ai lotoa faatulagaina. Laau o meaai mo herbivorous vertebrates ma invertebrates. I latou, i le faasologa, fafaga i faasaunoa - manulele carnivorous. Lea o loo i ai sootaga i meaai. silasila filifili tuuina atu e pei o i le aoao, e faapea: o le laau-manu (herbivores) -hischniki. I nisi o tulaga, e pei o se e mafai ona faigata le matagaluega e ala i le faaopoopoga o intermediates. Mo se faataitaiga, o le faasaunoa muamua e mafai ona avea ai meaai mo le gata ai, i latou, i le taimi, mo le tolu ma isi. O lea la, e mafai ona aofia ai le nuu o le lalolagi le gaogao o le aai i le laau. O nei tagata, i le taimi, ua meaai mo so o se iniseti feai e fafaga i iniseti-aai manu felelei e vete mo manulele o manu manu. Mafaufau i le eseese o faataitaiga o nuu o le lalolagi, e mafai ona tatou iloa ai o se vaega o so o se siosiomaga faalenatura o meaai i ai iina mo o otaota: ua oti laau po o lo latou vaega (lau, fasi laau), tino o manu oti po o lo latou otaotavale. E aofia ai, aemaise ai, e aofia ai earthworms, beetles ma isi gravediggers. Ae peitai, o le matafaioi autu i le decomposition o mataupu faatulagaina ea siama ma fungi. O le faafetai ia i latou o loo i ai o se suiga o mataupu faatulagaina e tuufaatasi minerale, lea e mafai ona toe faaaogaina laau. O lea ua faia le faataamilosaga mai mea.

microclimate

Iloiloina so o se nuu o le lalolagi (Vasa konetineta), e mafai ona tatou vaai i ai, e faaopoopo atu i le meaai, ma isi fesootaiga. O lea la, ua avea o le laau o se siosiomaga patino, microclimate. Eseese vala siosiomaga nonliving - sūsū, vevela, ea gaoioiga, moli ma isi - i lalo o le faavaa laau a eseesega taua mai le aoao i le vaega lava lea e tasi. O lea la, o le nuu o le lalolagi o le rainforest i le taimi o le aso ua sūsū maualuga. I le taimi o le aso ua sili atu malu ma paolo, i le po o le taimi lava e tasi, i le isi itu, o le tele mafanafana nai lo le tatala. Po o le laufanua, mo se faataitaiga, o le a ese ai le sūsū ma le vevela o le laualuga o le lalolagi mai ia i latou matauina i luga fanauina. Faatasi ai ma isi mea, o le laau o le faavaa taofia tafia - eleele tafia ma sputtering. aafiaga Microclimate i le soifuaga ma le tuufaatasiga o ituaiga o manu e nonofo ai le nofoaga. Tagata filifilia mo lona nofoaga, lea e le gata ua i ai le meaai e tatau ai, ae i le tulaga lautele, o le tau, o le vevela, o le a silisili ona lelei sūsū ma isi tuutuuga.

Aafiaga o gaoioiga manu i le siosiomaga faalenatura o

Muamua lava, o le tele o fuga ituaiga o laau pollinated e iniseti, ma i nisi o tulaga o latou ituaiga faapitoa ma afai latou te misia, o le laau e le mafai ona toe maua. Faletusi o fatu o nisi ituaiga o Flora ua faia foi i le manu. I le faaopoopo atu, o le gaoioiga o nisi ituaiga o le ola o tagata ua i ai se aafiaga taua i le saogalemu o tulaga patino i le siosiomaga faalenatura. Mo se faataitaiga, earthworms, e tau olaga burrowing, saofaga i loosening le eleele, na iu ai i le ea e ala i le a loloto ma sili atu ona faigofie ona ati vai, faapea foi ma le faagasologa o decomposition o toega faatulagaina eseese tupu vave.

Suia o le pulea e le suiga ituaiga

O ia faiga e mafai ona tupu i lalo o le uunaiga a abiotic, vala biotic, ma o se taunuuga o gaoioiga a tagata. Le suia o le nuu o le lalolagi o le ola ona o le aafiaga o meaola eseese e faaauau pea i le faitau selau ma le faitau afe o tausaga. O le matafaioi autu i nei taualumaga e faatatau i le laau. E eseese faataitaiga o le nuu o le lalolagi o le a suia i lalo o le aafiaga o le itu i fafo. O le saoasaoa o le suiga i le tulaga lenei, e faalagolago i tulaga eseese. E mafai ona tatou mafaufau i le siosiomaga faalenatura o "lepa". nuu Faalenatura - i le tulaga lenei, o le tino o le vai - amatamata malie lava ona e teena ma papaʻu. Le aluga o taimi, e foliga mai i luga o le palapala i lalo. amata ona faateleina lona vaega: toega faaputuputu manu ma laau i le gataifale ma aquatic, faamama-ese malifa ma fasimea eleele. I le faagasologa o le faatanoa shallower, i le auvai amata ona tuputupu ae ū ma rushes, sedges ma le ona. O le lepa - se nuu moni o le ituaiga lava e tasi - mutates ma avea siosiomaga faalenatura eseese qualitatively. e tuu vave ma vave le faaputuputuina o toega faatulagaina, ua avea ma tupe teu peat. O nisi ituaiga laau ma manu ua suia e isi o loo sili atu fetuunai i le ola i se siosiomaga fou. O se taunuuga, o se nuu o le lalolagi fou - taufusi. Ae peitai, e tatau ona matauina e faaauau pea suiga i le siosiomaga faalenatura. O se taunuuga, e mafai ona foliga mai e fai si undemanding laau ma vaovao. Ma faasolosolo, i le nofoaga o le faatanoa o loo i ai ua uma ona a vaomatua.

Suia o le pulea ona o gaoioiga a tagata

O faataitaiga i luga o le nuu o le lalolagi ua tuuina mai, lea ua suia masani e fesootai ma le suia o le ituaiga. E tatau ona matauina e le mapuna aʻe o laau fou, manu, microorganisms, fungi, ma le faavaeina o aiaiga fou - o se faagasologa umi lava, ma e mafai ona faaauau pea mo le faitau sefulu, e faitau selau, po o le faitau afe o tausaga. Ae o le pulea suia i lalo o le aafiaga o le gaoioiga o le tagata e tele vave. I nisi o tulaga, e mafai lava, e oo lava i le tele o tausaga, nai lo o se tasi siosiomaga faalenatura o le isi. O lea la, pe afai i le tasi vaituloto - o se nuu o le lalolagi ma se tuufaatasiga ituaiga faapitoa o laau ma tagata ola - ua amata ona lafoai otaota vale, otaota municipal, otaota mai le fanua, i le taimi nei le okesene i le vai, ua amata ona susunuina mo oxidation. O se taunuuga o inhabiting lenei ituaiga siosiomaga faalenatura ua amata ona maua itiiti okesene ma isi tuufaatasi nutrient. O lenei sa faaosoosoina ai le maliu o le tele o laau ma meaola. O se taunuuga, matua faaitiitia eseese ituaiga. O nisi laau ua amata ona suia le isi, o le vai e amata i le "fua". I nofoaga o le o mai iʻa meaai "maualalo taua" ituaiga mou ese atu, o le toatele iniseti, mollusks, siama. O se taunuuga - liliu faʻatasi siosiomaga faalenatura mauoa i se tino pala o le vai.

Toefuataiga o faiga ecological

Afai o le aafiaga o le tagata i se tulaga faapitoa taofia (pe e le o lava momoʻe se isi tulaga), o le faagasologa o le ola-faamalologa e amata i totonu o se nuu o le lalolagi. Ma ua tuuina mai i le matafaioi autu toe i le laau. Mo se faataitaiga, i le vao i le faaiuga o le lafumanu le tausiga o ua amata ona foliga mai vao uumi. tamoʻe le lepa se faagasologa masani o le faamamaina ua faasalalauina mai le algae unicellular, lanumoana-lanumeamata, faatasi ai ma le taunuuga o le toe amata ona foliga mai crustaceans, molluscs ma iʻa. I le tulaga pe afai o le fausaga trophic ma ituaiga ua matua faigofie ma le loto faamalologa faagasologa o le na le mafai, e tatau faalavelave se tagata toe i siosiomaga faalenatura. Ae i le tulaga lenei e le o faamoemoe ana gaoioiga i le faafanoga. Mo se faataitaiga, i le vao amata le totoina o laau i le faatinoina le totoina o laau o le vaomatua. Faatanoa mama, lea e amata i latou iʻa talavou. O lea la, e mafai ona tatou faapea atu o le toe faaleleia o le atunuu o le lalolagi o na mafai ai pe afai o le solia vaega. I lenei tulaga, e le tatau ona sili atu i gaoioiga o le tagata a faitotoa, ina ua mavae lea faagasolo a le tagata lava ia-e faatonutonu ai le mafai.

Aafiaga o le tulaga e abiotic

O le atinae ma le suiga o le nuu faalenatura tutupu i lalo o le uunaiga a se suiga maai i tulaga tau, fesiitaiga i gaoioiga la, gaoioiga mauga mu, faagasologa mauga-fale. O nei ma isi vaega o le natura e leai ni ola ua valaauina abiotic. Latou faaoso le solia o le tulaga mautu o le nofoaga o meaola soifua. E tatau ona faapea atu o malosiaga ua lē faatapulaaina le le pulea ina ia toe maua. Ma afai o le a maualuga fafo aafiaga nai lo se tapulaa faapitoa, o le a faatino ai e le nuu o le lalolagi le faafanoga. se tasi vaega o le i ai o le ai ai ni suiga, o le a galue e avea o se puna o le eseʻesega ecological. Ma e tusa lava pe e mafai ona toefuatai mai le siosiomaga faalenatura, lea e mafai ona e faia e sili atu ona taugata nai lo gaoioiga i aso nei ina ia faasaoina.

Vala e mafua ai le tomai e lava le pulea

Self-toefuataiga o nuu o le lalolagi ua mafai ona o le eseese o le lalolagi o le ola i tagata, lea e avea o se taunuuga o se taimi umi faatasi-talutalu ua fetuunai e le tasi le isi. I le tulaga o le faaitiitia o le aofaiga o so o se ituaiga o le faasaolotoina i latou nofoia se niche ecological mo sina taimi se vaaiga faapena o ia te ia, le puipuia o le atinae o latou po o isi faiga destabilizing. Ae peitai, e tulai mai se tulaga e ese mai pe afai o se tasi sootaga ua atoatoa pau mai o le filifili. I lenei tulaga, o le "upega saogalemu soofaatasi" o ituaiga e mafai ona galulue, o nisi punaoa toe faaaogaina - ei ai se eseʻesega ecological. I le afaina mulimuli ane tuufaatasiga faapitoa o lo oi ai nei ua avea ma aiaiga mo le faaputuga tele o tuufaatasi faatulagaina siakiina ituaiga ese le malosi faateleina maai ma isi iniseti. O se tulafono faafoe, le amataga muamua e mou ituaiga uiga ese. Latou oge ua mafua ona faigata tulaga o le siosiomaga, ma lagona e suia. I se nuu faalenatura fale o manu vaega e tatau ona i ai i isi vaega o meaola. Io latou luma i le filifili o se faailoga o le faasaoina o meaola o le lalolagi atoa, o le aoga ecological o le faiga atoa.

Faasalalauina o mea

E faamautinoa e lenei faagasologa o le ituaiga o le nofoia tulaga trophic eseese:

  1. Fua faatulagaina mai mea inorganic - gaosia. Muamua lava, o laau lanumeamata.
  2. Taumafaina phytomass consuments ina 1. E aofia ai herbivores invertebrate ma vertebrate ola tagata.
  3. Taumafaina consuments ina 1, consuments 2 ma poloaiga maualuga. E aofia ai, aemaise, iʻa feai, apogaleveleve, iniseti, reptiles, amphibians, mammals iniseti-aai, manulele carnivorous.
  4. Decomposing oti elemene faatulagaina decomposers. O nei mafuli aofia ai meaola eleele.

Studies o maualuga le vasega nuu faalenatura faaali atu ai i ituaiga seāseā tulaga trophic taitasi. O le faailoga maualuga o le tulaga mautu siosiomaga faalenatura o le afioaga o le faitau aofai o lelei ana o tagata e faaaogāina o le poloaiga sili ona maualuga. O nei ituaiga o loo tu i le pito i luga o le faatulagaga trophic, ma le faalagolago tele io latou tulaga i le tulaga o le faiga atoa. O se tasi o uiga o le ituaiga e sili ona taua o le tele o le teritori, o le aupito i maualalo e manaomia mo le olaga ma le atiina ae o se faitau aofai o tagata ona talafeagai.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.