Malaga, Faatonuga
Faailoilo o Newfoundland: talafaasolopito, tau
O le igoa o le motu o Newfoundland i le Igilisi o lona uiga o le "fanua fou". O lo'o i le North Atlantic, mai le itu i sasae o Kanata. O le vaapiapi vaapiapi o Bell-Il e vavaeese mai le pito i saute o le Penradula o Labrador, i totonu o East Newfoundland e fufuluina e le Atelani Atelani, i sisifo - o le Gulf of St. Laurentia. O tupuaga o tagata India na amata ona ola i le seneturi muamua, ma tagata Europa - e sefulu tausaga talu ona maua Amerika e Columbus. Peitai, e le mafai e le tasi po o isi ona manumalo, ma o le motu foi na taofia pea lona foliga vaaia leaga, ma o le a le maua ai e tagata se vaega itiiti o ona teritori tetele.
Ulua'i tagata Europa
O lo'o i ai se fa'amatalaga fa'asolopito o le motu o Newfoundland na asia e Norman Vikings i le seneturi lona 11. Talafaasolopito talitonu o le Icelandic sagas o lona valaauga Wineland ma Labrador Penisula - Markland. E mafai e tagata ona talatalanoa ma faamatagofieina le mea moni, ae i luga o le teritori o le motu o Newfoundland o toega o le nuu masani o Norman, o se nofoaga lauiloa i le lotoifale ma ua puipuia e UNESCO o le uluai nuu Europa i le Itulagi i Sisifo.
Le matua o femalagaaiga tele
E le o se mea sese le faapea atu o le motu o Newfoundland ma le talafatai o le Labrador Peninsula ua tatalaina ai le agaga le mafaatoilaloina o le fiailoa o Europa fiailoa. I le afa lona lua o le seneturi XV oo mai le auala e malaga atu i Initia e ala mamana i totonu o le malosiaga o le taimi nei EU Itulagi i Sisifo. O le muamua e alu e su'e Columbus uma lauiloa ma tautevateva i luga o se konetineta fou - na maua e tagata Spania ni nu'u sili ona tamaoaiga.
I le a'oa'oina o mea e le o fa'alogoina-o mea na manuia ai, na filifili ai e le au faatau oloa a Bristol e fa'avaveina a latou lava fa'ata'ita'iga - o le fa'amoemoe e o'o atu i fanua fa'amanuiaina ua tumu i auro ma mea manogi taua, o le tele o ulu o lo'o inumia pea. Talu ai e leai se lagolago mai le setete, sei vagana ai le faamanuiaga a le Tupu Peretania Henry VII, e le mafai ona mauaina, o le atina'e e le mafai ona mitamita i se fua tele.
Tatalaina o Newfoundland
I le Me 1497, o se vaa, na faatonuina e le tagata Peretania o le Italia na mafua mai John Cabot (Giovanni Caboto), na folau mai le faletalimalo a Bristol, lea, i lea itu ma lea lautele, na tatalaina ai le motu o Newfoundland mo tagata Europa. O le vaa na taua o "Mataio", ma i luga o lona laupapa e na o le 18 tagata o le au - e foliga mai, o le au faatonu na le faalagolago i le tamaoaiga mauoa, ma o le faamoemoega o le faamoemoe na na o le aloaiaina o le eria. Ina ua mae'a ona sili atu nai lo le masina i le vasa, na taunuu Cabot i le itu i matu o le motu o Newfoundland ia Iuni 1497. I le tula'i i luga o le eleele ma faailoa mai ana meatotino o le palealii Peretania, na malaga atu ai le tagata malaga i le matafaga, ma iloa ai le Faletupe Tele Newfoundland, e mauoa i i'a, "feoai solo" faataamilo i le motu mo le masina, toe foi mai ma taunuu i Aukuso i Egelani.
Feeseeseaiga i fanua
I lenei lomiga, na ave e Peretania le au Peretania: o le peninsula na maua lona igoa e avea ma sui o Hoyo Fernandez Lavrador ("lavradore" - faatasi ai ma le tagata e ona fanua Potukale). I le 1501, na taunuu ai ona uso, na taitaia e Gaspar Kortereal, i Newfoundland. O le maafaamanatu i lenei faiva o lo'o tu pea i luga o le tasi sikuea o St. John's, o le nofoaga o le pulega o le itumalo (i le 1965, na tuuina atu ai le faatagata i le faaPotukale, e le masani ai mo la latou vaitau tele o le maritime).
Mo se taimi uumi, e leai se tasi na matua fa'atogaina le teritori o Newfoundland, 'aina ona tagatanuu o Initia ma Eskimos, fa'apea foi le asiasi atu i le faaPotukale, Farani, Irish ma le Igilisi. Sa latou fefa'ataua'iga ma le lotoifale, fa'atau mai ia i latou pa'u pa'u o le u'amea, otter ma isi meaola fetolofi, auai i faigafaiva ma tulimanu.
I le faaiuga o le XVI senituri i sautesisifo, sa sailia falesa ma Farani na fagogota, ae i le itu i sasa'e o le au Peretania na fa'atau atu. O le auai i le motu na faigata ona luitauina e setete eseese o Europa.
O meatotino a Peretania
I le 1701, na maliu ai le tupu Sipaniolo - le mulimuli o le aiga o Habsburg. I totonu o Europa, na amata ai se taua i le talatuu Sipaniolo, lea na tumau mo le 13 tausaga uumi. I le 1713, e tusa ai ma tuutuuga o Utrecht filemu, Newfoundland na alu i Peretania Tele.
Ae peitai, e le o le iuga lenei: i le taimi o le Tausaga Tausaga (War6-17-1763), Farani, Sepania ma Peretania toe amata ona luitauina le teritori mai le tasi ma le isi, ma i le 1762 na tulai ai se taua a Anglo-Farani e latalata i St. Johns, lea na manumalo ai Peretania Mulimuli ane na fa'amalosia a latou aia tatau.
Talosaga a le Fa'alapotopotoga Fa'atasi a Kanata
O taumafaiga e fa'amalosi le motu i le tulaga o ana faiga faaupufai ma le tamaoaiga na faia e Kanata, ae na tali atu Niufonelani i lenei mea e aunoa ma se naunautaiga tele. I le 1869, o le talosaga e ulufale atu i le Kanatete a Kanata na teenaina ma le fa'amaonia. Ina ua maea, e ala i le poloaiga a Lonetona, na faaopoopoina le Peninsula o Labrador i Newfoundland, Kanata fesoasoani i le atinaeina o teu oloa a le atunuu ma na toe teena foi: na tonu lava le talitonuga o tagata o le atunuu e faapea, o le faalagolago i le tamaoaiga i le malo, o le a latou le maua ai le pule. Ae o le a le mea e mafai, e le mafai ona alofia.
Tagata faitau ma le tau
I aso nei, o le faitau aofai o nei nofoaga e tusa ma le 500 afe tagata. Avanoa o le eria o le motu e tusa ma le 111.39 afe sikuea kilomita, o le faitau aofai e sili atu nai lo le tauagafau. O nu'u e tele lava i luga o le talafatai, talu ai o le fagota mo se taimi umi o le fa'apogai autu lea mo tagata o lo'o nonofo ai.
O le susulu o le susulu ua leva ona faailoa atu ai aia tatau i le motu o Newfoundland, o lona tau sa manatu o se "matautia" e oo lava i Peretania.
I le tau vevela i le itu i sasae, o le vevela e le sili atu i le 15 ° C, peita'i, o le vavalalata o le Atelani e mafua ai le mafanafana mafanafana - e seasea ona maualalo ifo i le -4 ° C. I totonu i Matu-Sisifo, e sili atu ona mamafa le puleaina o le vevela: i le tau mafanafana e oo i le 25 ° C, ma i le taumalulu e malulu le 10-tikeri.
O le toomaga i vaega eseese o Newfoundland e ese foi. I Sisifo, o le laufanua e mauga, o le Long Range ridge ua avea o se vaega o Mauga Appalachian (pe a vavae ese le motu mai le konetinua anamua ona o se mata'utia matautia o le gataifale). I le nofoaga o lo'o i ai le motu o Newfoundland, o le vai mafanafana o le Gulf Stream e feiloai ma le cold Labrador Current. O lenei mea e o'o atu ai i se aofaiga tele o le fa'aleleia o le motu (75-1500 mm). Ona o le fa'afefeina o vai ma va'alele o vevela eseese mo le toeititi tolu tausaga o le tausaga, o ao lanu pa'epa'e na nofoia le motu o Newfoundland. O le ata o le feoai, lea o le a foliga mai ai luga o le tumutumu o St. John, o se mea e ofo ai le manatuaina o vaaiga a Stephen King o le "Fog".
Tagata nonofo i totonu
E le o maua i luga o le motu le tele o monsters a le tupu. Ae ia ola manu fe'ai, fa'amalosia ona o le mea moni o lenei itumalo o Kanata e oo mai i le taimi nei, o le mea sili ona aafia i le fa'alauteleina o pisinisi. O le tele o le motu o Newfoundland ua ufitia i pristine taiga, o vaega taua ua fafati. E i ai le puaa, bea, lynx, raccoons, foxes ma le tele o isi meaola. O le tele o fjords ma bayy rocky, o le talafatai o se parataiso moni mo manulele ma mamanu o le gataifale.
Tourism
O le avanoa e savali ai i nofoaga e le fa'aogaina, e tosina mai ai le to'atele o tagata o fa'atauvaga. I le Pasefika o Gros-Morne, latou te maua ai le tele o papa o le gataifale, o le matagofie o vaituloto matagofie o vaituloto ma vasa vevela. Mai pusi va'aia e mafai ona e faamemelo i le vaeluaina o icebergs ma faimalaga manulele lanumoana.
I auaunaga a tagata tafafao maimoa o le nofoaga muamua lea o Viking, o le aai pito i leva i Amerika i Matu (Water Street), falemataaga, faleaiga ma faleoloa e fiafia i ai.
O iinei foi eo mai ai tagata taaalo i faigafaiva: o vai o lo'o i ai pea i i'a, e ui lava i le mea moni ua mae'a ona seleseleina i luga o se fale gaosi oloa toetoe lava mai le taimi na maua ai le motu o Newfoundland ma Labrador. O le le talafeagai o uiga faaalia i le oa faalenatura na toetoe lava a fasiotia lenei fanua.
"Fafaga i'a"
O se faletupe tetele o Newfoundland - o se vaega papa'u o le 282.5 afe sikuea mita. Km, lea o lo'o i ai pea le "fa'aputuina" o i'a i le lalolagi. Pulea ma taofi alu ai mo le tele o seneturi: i le XIX senituri ua faateleina ai le faitau aofai o tagata o le motu o Newfoundland mai 19 e 220 afe ona o le nofoia, o le miti e faia fagota ma whaling.
Sa amata e le au siosiomaga ona toe ilia le faailo i le vaitau o le 1970, ae na o le 1992 na faia ai e le Malo o Kanata ia tulaga mamafa, ma na ia tuuina atu se moratorium i luga o le pu. I le taimi nei, o fagota fagota e toetoe lava o atunu'u uma o Europa na sailia mo se fa'alavelave. O le moratorium na afaina tele ai le tamaoaiga ma le manuia o le faitau aofa'i. I se taimi puupuu na tuua ai e le motu le sili atu ma le 60,000 tagata.
Sa tatau ona ou sailia isi auala e maua ai. O le fa'aaogaina o minerale ua sili atu le malosi: o lo'o i ai le u'amea, 'apamemea ma le u'amea o le zinc i le motu. I totonu o le fata, e maua ai le suauu, ua tatalaina pisinisi o cellulose, ua atia'e le tafafao maimoa i se fua faatatau lelei. Talu mai le 2006, o le numera o tagata ua amata ona toe ola, e fa'aalia ai le toe fa'aleleia o le tamaoaiga i le lotoifale.
Mai Newfoundland - ma le alofa
O le mea muamua pe a o'o i le mafaufau i Newfoundland e o'o mai i le mafaufau e le o se motu e ofoofogia uma, ae o ni anufe lelei tele, o lo latou aiga ua sa'o le mafaufauina o lenei itumalo e le lelei. O le a le mea na latou faia iinei, e mautinoa e le o iloa. E tusa ai ma le tasi lomiga, o le ituaiga na foliga mai o se taunuuga o le sopoia o taifau Norman faatasi ma taifau Initia. I le isi - o manu na aumaia e tagata Europa, ma i totonu o tulaga mafolafola o le motu sa i ai se ituaiga, o ona sui e ta'ua i nisi taimi o eseesega. E tusa ai ma le tala i le lotoifale, o le maile lanu uliuli o le iuga lea o se mea alofa i le va o se taifau ma se faife'au. O le mea lea na aau ai Niufoundland, felelei, lauulu lauulu ma le lauiloa "otter tail".
Ae ui i lea, ae o le meaalofa o le motu o Newfoundland i tagata e sili atu le taua nai lo taimane o Aferika i Saute po o le Klondike auro. Pe mafai ona faatusatusa ia agaga e leai ni agaga po o se u'amea ma se uo fiafia ma le fetaui ma o loo auauna atu i tagata mo le tele o tausaga i le faatuatua ma le upu moni?
Similar articles
Trending Now