FaavaeinaTala

David Livingstone: talaaga, malaga ma maua. E tatalaina le Livingstone David i Aferika?

O se tasi o le malaga sili ona lauiloa, o lona sao i le lisi o suesuega faafanua mafai ona soona maualuga - Livingstone David. Ou tatalaina le fiafia o ia? e auiliili lana tala olaga ma ausia i lenei mataupu.

Laitiiti ma talavou

Lumanai discoverer tele na fanau Mati 19, 1813 i le nuu o Blantyre latalata Glasgow (Sikotilani). sa matitiva lona aiga, faatau atu lana tama i le lauti auala, ma o le tama ua i alu le 10 tausaga e galue i le falegaosi lavalava i le lotoifale. I lana uluai siaki, David Livingstone, o lona talaaga o loo faamatalaina i le mataupu, faatauina le tusi aoga kalama Latina. E ui lava i le mea moni e faapea sa ia galue malosi mai le 6 i le taeao i le 8 i le afiafi, sa ia maua taʻitaʻitama taimi. Ma le tama ma amata ona alu uma i le po i le aoga, lea na ia suesue e le gata Latina ae foi Greek, matematika ma mataupu faalelotu. O le tamaitiiti na matua fiafia o le faitauina, ae maise lava uluaʻi solo i le uluai, e lē o ni talafatu ma faamatalaga malaga.

E faapefea ona faia e le sini o le olaga atoa

I le 19 tausaga, na siitia Livingstone David. O lenei manaomia e se siitaga o totogi, lea na ia faaaogaina e suesue i le iunivesite faafomai. Ina ua mavae le 2 tausaga, na ia maua lona faafomai. I lenei taimi o aʻoaʻoga pepelo o toaga i le Ekalesia le gagana Peretania ina ia tosina tagata e ofo mai mo le galuega faafaifeautalai. Faatumulia ai ma lenei manatu, sa ia suesue loloto David mataupu faalelotu, ma i le 1838 na faauuina e se ositaulaga, ma ua faaaogāina mo le auai i le Sosaiete o Faifeautalai i Lonetona. I le taimi lava lea e tasi, o se ositaulaga talavou ma le fomai feiloai ai i se faifeautalai Robert Moffat, galulue i Aferika, ma uunaia Livingston e vaai i le konetineta o uliuli.

Amata o se ala tele o le olaga atoa

I le faaiuga o le 1840 folau malaga 27-tausaga le matua i luga o se vaa i Aferika. I le ala, sa ia le maimauina le taimi, le pulea o le poto o le faatautaiga ma le aoaoina o le auala e iloa ai le fuafua o le manatu o le Lalolagi.

tuta i Cape Town Tagata (South Coast Aferika) Mati 14, 1841. Ina ua filifili e saunia lelei mo le tulaga i lona olaga atoa, sa ola Livingstone David i le aborigines ma suesue latou gagana ma aganuu. Totonu o le ono masina, na ia saunoa atamai ma savages, ina ia e aoga tele i le lumanai e faavaeina fesootaiga ma le ituaiga eseese i le agai i uta.

leʻi nofo pea Tavita. Ia lemu ae pea agai i luma, faamautuina mo se taimi i le isi ituaiga, e faamasani ai ma aganuu fou, o le faia o faamaumauga tesi. E ala i le taumafanafana o le 1842 na faatoilaloina Livingston se vaega taua o le Kalahari Toafa. Lea le mamao na lē sau o ia e oo lava i se tasi o Europa.

O le faavae o lo latou lava misiona. Tau ma o se leona

I le 1843, e faavae Livingstone le misiona i Mobotse, ma talai atu le talalelei a le tagata i le lotoifale ma faasolosolo agai i matu. Aborigines auai i se faifeautalai ma le faaaloalo, agalelei, ma le vaaia o na o se vaega o lena mea. Na maelega puipuia i latou mai le osofaiga a le Potukale ma isi colonial tagata uli Ua mavae e fai ma pologa, sa onosaia e le onosai i faigata uma o le olaga faigata i le Savannah Aferika.

I le 1944, Livingstone David, Aferika lea ua avea ma se aiga moni, sa faasaoina a malaga matautia. Sailia ma tagata o le ituaiga, sa osofaia e se leona tele ma faasaoina faavavega. gau Manu Feai lona lima tauagavale i le tele o nofoaga, na mafua tumau pipili se faifeautalai mo le olaga. Sa ia te ia e aoao ai le auala e umia se fana i lona tauau agavale ma faamoemoe mata taumatau. Le manatuaina o lena mea matautia i lona tauau e sailia 11 nifo o leona. amata ona taʻua o le tagatanuu o le tagata papaʻe Leo le Tele.

Faaipoipoga. Siʻitia misiona

I le 1845, na faaipoipo Livingstone David Mary - mastermind afafine o lana malaga, Robert Moffett. Ava faatasi ma lona toalua i le polokalame, resignedly faasoa faigata uma o le faagaeetia, lea e tuuina atu ia te ia atalii e toafa.

I le taimi o le faaipoipoga, fefiloi saoloto i se alii talavou i le fiafia tagatanuu lo latou mautinoa, o lea na ia filifili ai e agai i lana misiona i le matafaga River Kolobeng. Latou, faatasi nonofo faatasi ma lana avā i le bakvenov ituaiga. o Livingston latalata faauoga ma le taitai Sechele, o le na faafuasei ona tago i le loto o le aoaoga faavae faaKerisiano. Sa malie o ia e papatiso, na ia tuuese sauniga faapaupau ma toe foi le tamā o le a latou avā, na o le tasi le tuua faatasi ma ia. Sa ma ausia, ma i le taimi lava lea e tasi ma se luitau tele o le malaga i Europa. na lē faamalieina le ituaiga faatasi ai ma ia suiga e le masani ai, mea na tutupu faanoanoa talafeauga i se lamala matautia, ua faamalosia uma le faifeautalai ma lana ava e tuua le misiona ma agai atili i le Kalahari Toafa, lea o le atunuu ua taʻua o le laueleele o le fia feinu tele.

O le mauaina o le Vaituloto o Ngami

I le faaopoopo atu i le galuega faafaifeautalai, e ui lava i faigata uma, aua nei galo e uiga i le galuega o suesuega o Livingstone David. Tatalaina o lona ia faia i le taimi faagaeetia umi, agai malie mai i saute i le itu i matu i le konetineta atoa.

Aso 1 o Iuni, 1849 malaga lototele ma lona faletua, o fanau ma ni isi o soa malaga e ala i le Kalahari i le Zambezi River, le nofoaga tonu o le mea i le Ogatotonu Ages sa faailoga i luga o le faafanua o Aferika i Saute. na fuafuaina Livingstone e faailoa ai le tulaga tonu o le vaitafe, e suesue lona moega, e saili ai le punavai ma le gutu.

ala Long e ave i le umi e 30 aso, sa faʻaīvā ma matua mamafa, aemaise lava mo Mary ma le fanau. A oo mai malaga le vaitafe, e iloa lo latou olioli e leai se tuaoi. O iina sa latou feiloai le ituaiga bakalahari ma Bushmen, o le faatumuina ave hospitably le tagata ese o latou oloa ma tuuina momoli. faaauau pea le malaga latou malaga i luga o le vaitafe, ma le aso 1 Aokuso, 1949 alu atu Leki Ngami, i taimi e le iloa e so o se Europa.

Mo lenei mauaina, na tuuina Livingstone David le Pine Auro o le Sosaiete o le faafanua Royal ma maua ai se taui tupe tele.

Ina ua mavae le fiailoa e le uma o le toe foi o tagata malaga i le misiona i le Kolobeng saogalemu.

Dilolo Falls Leki ma Victoria

I le 1852, na auina Livingstone lana ava ma le atalii i Sikotilani, ma sa ia siitia atu ma se naunautaiga fou i le loto o le konetineta o Black i lalo o le mautauave: ". O le a ou tatalaina Aferika pe fano"

I le taimi o le malaga, 1853-1854 gg. Zambezi vanu vaitafe, ua suesueina ona magavai. O le mea autu o le malaga o le lepa maua Dilolo i le 1854, lea e maua ai e le faifeautalai se isi pine auro mai le Sosaiete o le faafanua.

e aofia ai malaga i luma Livingstone David sailia o se auala lelei i le itu i sasaʻe i le Vasa Initia. I le tautoulu o le 1855 toe siitia se malosiaga laiti i lalo o le Vaitafe o Zambezi. I ni nai vaiaso mulimuli ane, i le aso 17 Novema, i luma o mata o le faaali ata ofoofogia malaga: a matagofie afu 120 mita le maualuga ma le 1800 mita le lautele. Aborigines valaau ai "Mosi wa Tunya", lea e faaliliuina o lona uiga "mamana vai". Lenei aafiaga matautia faalenatura grandiose igoa David Victoria i le mamalu o le Tupu Tamaitai o Egelani. I aso nei, o le afu o se maa faamanatu i le Sikotilani toa tagata suʻe nuʻu o Aferika.

Fua o le Vasa Initia. toe taliu

Le faaauauina o Suesuega o le Zambezi, le faifeautalai toso gauai atu lona lima i matu ma le savali o ia i le gutu o le vaitafe, ua oo atu i le talafatai o le Vasa Initia. Me 20, 1856 ua maea se suiga tele o le konetineta o Aferika mai le Atalani i le Vasa Initia.

Ua uma ona aso 9 o Tesema, 1856 i le toe UK mataupu faamaoni o le Queen, Livingstone David. E tatalaina i Aferika, o lenei lē faavaivai malaga ma faifeautalai? Uma lona fiailoa ma mauaina le faafanua , na ia tusia se tusi i le 1857. Taui mai le talaʻi e saunia lelei ia lona toalua ma lana fanau. David sausauina i faailoga ma suafa, na tuuina atu ia se aofia ma Korolevoy Viktoriey, ma ua lectured i Cambridge, ia liliu atu i le autalavou i le lotoifale i le valaau e misiona ma le taua e faasaga i le fefaatauaiga pologa.

O le malaga lona lua i Aferika

I Mati 1, 1858 ia Iulai 23, 1864 faaaluina Livingstone David le malaga lona lua i Aferika, lea faatasi ma ia alu lana avā, o le uso, ma le atalii ogatotonu.

I le taimi o le malaga, Livingstone faaauau pea suesuega o le Zambezi ma ona magavai. 16 o Setema, 1859, na ia tatalaina Leki Nyasa, fai fuafua o le vaitafe Shire ma Ruvuma. I le taimi o le malaga, sa aoina se faleoloa tele o matauga faasaienisi i le fanua e pei o piolosi, soolosi, siʻosiʻomaga, siolosia, ethnography.

Malaga vagana aafiaga fiafia o le mea fou aumaia Livingstone faanoanoa 2: Aperila 27, 1862 mai le malaria maliu lona toalua, o se taimi mulimuli ane, na maua ai e Tavita le tala o le maliu o le atalii ulumatua.

Ina ua toe foi i le fale o faifeautalai i le galulue faatasi ma lona uso i le taumafanafana o le 1864 e tusi se isi tusi e uiga i Aferika.

malaga lona tolu i le Konetineta o Black

I le aso 28 Ianuari, 1866 ia Me 1, 1873 o le tagata suʻe nuʻu lauiloa faia lana malaga lona tolu ma le mulimuli i le konetineta. Poring i le steppes o Tutotonu Aferika, e taunuu i le eria o le vaituloto Tele, sailia Tanganyika, Lualaba River, saili mo le pogai o le Naila. I le ala, sa ia faia na o le lua amata talaaga-maualuga: Novema 8, 1867 - Leki Mweru, ma Iulai 18, 1868 - Leki Bangweulu.

malaga faigata vaivai le soifua maloloina Davida Livingstona, ma faafuasei lava ona avea o ia ma maʻi fiva dengue. O lenei faamalosia o ia e toe foi atu i le tolauapiga i le nuu o Ujiji. Mo vaivai ma faamafatia tagata sailiili 10 Novema, 1871 faafuasei ona oo mai e fesoasoani i le tagata o Genri Stena, ua saunia mai i le sailiga o se nusipepa faifeautalai Kerisiano "Niu Ioka, Harold." aumaia Stan vailaau ma meaai, o lea Livingstone Tavita, o se talaaga puupuu lea o loo faamatalaina i le mataupu, na alu i luga o le fono. Ia vave toe faaauau ana aoaoga, ae o le mea e leaga ai, e le mo le umi.

1 o Me, 1873, na maliu ai se faifeautalai Kerisiano, o se teinefusu faasaga i le fefaatauaiga pologa, o le tagata suʻe nuʻu lauiloa o Aferika i Saute, o le discoverer o le tele o vaega faataatiaga faafaafanua Livingstone David. o lona loto i se pusa apa mai i lalo o le falaoamata tagatanuu tanumia mamalu i Chitambo mvula i lalo o se laau tele. auina tino apa fale, ma Aperila 18, 1874 tanumia i Abbey mulimulitai.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.