News ma SocietyFaiga faavae

Atunuu Temokarasi. faatemokalasi atoa. Faasologa atunuu i le tulaga o faiga faatemokalasi

Le talafaasolopito o le atinae o so o se atunuu, o loo i ai faataitaiga o tagata oe na tau mo le saolotoga o le tagata, e tutusa i luma o le tulafono ma le aganuu o le malo. ina Democratic faatuina i atunuu eseese i auala eseese. I le faamatalaga o le faatemokalasi e mafaufau loloto i le tele o saienitisi ma suesue.

Na vaavaai i latou i le upu ma mai se tulaga faaupufai o manatu, ma mai le faafilosofia. Ma e mafai ona tuuina atu se faamatalaga o ni faataitaiga o le tele o faiga. E ui i lea, e le o tuuina mai i taimi uma le teori ese. Le tele o taimi, o le faavaega o le manatu faavae o le faatinoga o aafia le Malo. Faafetai ia te ia, e mafai ona e faatuina ma faia se faiga faatemokalasi faataitaiga faatonutonu. I aso nei i le saienisi faaupufai e faigata ona maua se faamatalaga e tasi o se manatu. O le mea lea, ae tatou te iloa o le a le atunuu faatemokarasi tumau i luga o le faafanua o le lalolagi, ua tatou feagai ma se tulaga lautele.

mana tagata

Faʻatemokarasi - o se upu Eleni e faaliliuina moni lava o le "mana tagata." I le saienisi faaupufai, faatusa lenei manatu faavae se auala lea e avea o se faavae mo le tuufaatasia faia o faaiuga. I le aafiaga e tasi i tagata taitasi e tatau ona tutusa.

I mataupu faavae, o talafeagai lenei metotia i se o faalapotopotoga ma fausaga eseese. Ae o le sili ona taua o lona faaaogaina i aso nei le mana. ua tatau ona totogi lenei i le mea moni e faapea o le tulaga ua i ai le tele o le mana, ma o lea e faatulaga ai ma feagai ai ma faigata.

O lea, o le atunuu faatemokarasi i lenei tulaga e tatau ona faamatalaina ai e le vaega nei:

  • Faatinoga o tagata faamaoni, ma le filifilia faamalosia o lo latou taitai.
  • puna faaletulafono o le mana - o le tagata.
  • e sosaiete Municipality nofoaga ina ia faamalieina ai le fiafia i ai ma le faavaeina o le tutusa lelei o le atunuu.

Tagata uma o le lalolagi ei ai lona lava tulafono, e tatau ai ina ia mautinoa ai le malo o le atunuu. Mo faatemokalasi e masani ona aofia ai le tele o tulaga faatauaina, o se "litmus suega" mo suesuega faaupufai:

  • Tutusa, i le faapolokiki ma faalauaitele.
  • Saolotoga.
  • tulafono faafoe o tulafono;
  • aia tatau a tagata.
  • Le aia tatau i le tagata lava faaiuga, ma isi.

inaccuracies

Mai iinei amata foi malfunctioning. O le lelei o faiga faatemokalasi e faigata ona ausia, ma o le faaliliuga o le "faatemokalasi" ese. Ua uma ona talu mai le senituri lona 18 sa i ai ni ituaiga, po o le sili tonu lava, o le faataitaiga o le pulega. Le sili ona lauiloa ua manatu faatemokalasi tuusao. e aofia ai lenei ata faataitai le faia o faaiuga e tagatanuu i le totogiina o le maliega po o le pule tele.

Latalata ane, e mafai ona faamaoti ma faatemokalasi sui. O lenei ituaiga e aofia ai se faaiuga a le tagata e ala i lo latou filifilia Sui Tofia po o isi tagata ua i ai tulaga faapitoa. I lenei tulaga, faia nei tagata le filifiliga e faavae i le manatu oi latou oe faatuatua i latou, ma lea e nafa ma le taunuuga i luma o latou.

I lena taua?

E tatau ona malamalama e faapea o sea a pulega faapolokiki, faatemokalasi, e galue ai e faatapulaa arbitrariness ma le faatautala o le mana. O lenei e masani lava ona faigata ona ausia, aemaise lava i atunuu o saolotoga tau le va ma isi tulaga faatauaina sa le aloaia e le malo ma na tuua malupuipuia i le faiga faaupufai.

O lenei o le manatu faavae o le "faatemokalasi" ei itu e lua o le tupe. Faʻatemokarasi avea nei ma faailoa ma pulea saoloto. Faatasi ai ma lenei ituaiga o faiga faatemokalasi, faatasi ai ma faiga palota faavaitaimi tatala ma faamaoni, o loo i ai le pulega o tulafono, o le fuaiupu ma le tapulaa o le mana ua faavaeina e le Faavae.

I le isi itu, o le toatele economists ma iloilo faaupufai talitonu e iloa ai le aia tatau o le faia o faaiuga, faiga faavae-fesootai i ai, e faapea foi i aafiaga o tagata i luga o le faiga malo, e le mafai e aunoa ma le faatuina o aia tatau lautele, o se tulaga maualalo o le tutusa i le socio-tamaoaiga vaega, faapea foi ma le tulaga tutusa o avanoa.

lamatia

atunuu Temokarasi feagai pea le taufaamatau o se pulega e pule. O le faafitauli autu mo se faiga o le malo i taimi uma separatism, faiga faatupu faalavelave ma le tuputupu ae o le soifuaga lautele tutusa ma malaga. E ui lava i le mea moni e faapea i le lalolagi o loo i ai le tele o faalapotopotoga e puipuia le saolotoga ma le aia tatau o tagatanuu, e le o le tala e aunoa ma le mataupu lea na faaonoono feteenaiga faaupufai feteenai.

O le tulaga oi ai nei o mataupu

Ae tatou te leʻi vaai i le tele atunuu faatemokarasi i le lalolagi, e tatau ona e vaai i le ata atoa o le tulaga oi ai nei. E ui lava i le eseese o pulega lauiloa, o le aso o le aofai o Democrats atunuu sili ona taua i le talafaasolopito. E silia ma le afa o tagata i le lalolagi e mafai ona auai i le faiga palota. Ae peitai, e oo lava i se pulega o se tikitato, e faigofie lava ona i ai i sui o le tagata.

E iloa o na atunuu e faagaoioia i lalo o se pulega faatemokarasi, na tuuina atu ai le aia tatau e palota ai e toetoe lava o mea uma o le faitau aofai o tagata matutua. Ae mulimuli ane, na feagai ma se faafitauli ua amata ona pauu malosi le fiafia i le olaga faaupufai. Mo se faataitaiga, i le auai o le Iunaite Setete i le faiga palota e 30-40% o le faitau aofai o tagata.

E tele ni mafuaaga. Ina ia malamalama atoatoa i le tulaga faaupufai o le atunuu, e tatau ona e faaunegatupe i le Malo i luga o le na o le onosai, ae faapea foi le taimi taavale solofanua. O nisi tagatanuu talitonu faaupufai totogi tele o le taimi i le tuuga faaupufai ma o latou lava fiafia i ai. O isi e le vaai i le eseesega i le va o vaega auai feteenai. Pea, ma taitai le tulaga oi ai nei i le mea moni o le a toe soifua ai faʻatasi aia i le ituaiga o faiga faatemokalasi tuusao.

analytics

O le tele o saienitisi faaupufai ua galue malosi e fai nuu uma i le lalolagi maua ona faamatalaga. O le nofoaga autu o suesuega British fuafuaina auala, lea e mafai ona fuafuaina le faatulagaga o atunuu i le tulaga o faiga faatemokalasi. E mafai ona e nei faavasega atunuu e 167. O i latou ei ai lona faasinoupu o faiga faatemokalasi.

I aso nei e faigata ona fai atu le auala e mafai ona manatu i le faamoemoega o le setete filifilia o lenei mataupu faavae. I le atoa o loo i 5 vaega ma le 12 faailoga. na uluai faaaogaina le faasino upu i le 2006. I le taimi lea sa i ai ni teuteuga e faatatau i suiga i le ata faaupufai o le lalolagi. Ma e oo lava i le 10 tausaga mulimuli ane, e le iloa o ia lea o se vaega o le Komisi: atonu o le aufaigaluega o le nofoaga autu o suesuega, ma e mafai ona saienitisi tutoatasi.

mataupu faavae

O lea, ina ia mafai ona faatulaga le tulaga i vaega e fa, e tatau ona fua i le tulaga o faiga faatemokalasi i totonu o le atunuu. E tatau ona e iloiloina foi le tupulaga toe iloilo ma le taunuuga o le palota o manatu o tagata lautele. e faamatalaina le tasi atunuu e 60 faailoilo, ua faavasegaina i ni vaega eseese:

  1. faagasologa o Faiga Palota ma pluralism.
  2. galuega o le Malo.
  3. O le auai o tagata o tagatanuu i le faiga faavae a le setete.
  4. aganuu faaupufai.
  5. saolotoga Sivili.

katekoli

E mafai ona vaevaeina i ni vaega i luga o le faavae o le atunuu. O le mea muamua - faatemokalasi atoa. E toatele tagata lava talitonu, o lenei faiga e lelei faʻalemafaufau mafai ona maua. E ui i lea, i le taimi i lenei vaega e aofia ai le 26 o atunuu - e 12% o le atunuu atoa. E talitonu e mafai ona mafua toetoe lava o le afa o atunuu uma i lenei ituaiga, ae o le tagata tomai faapitoa manatu o se itiiti eseese. 51 tulaga latou auai i le vaega o le "leai o faatemokalasi".

ua manatu o le vaega lona tolu e avea o se faiga hybrid, o se symbiosis o faiga faatemokalasi ma authoritarianism. I le lalolagi o loo i ai 39 setete ma lenei ituaiga. O totoe 52 atunuu pea taofi ai se pulega e pule. O le isi, o le vaega lona fa e mafai ona aofia ai se lona tolu o le faitau aofai o tagata o le lalolagi - sili atu nai lo le 2.5 piliona tagata.

Amataga o le muamua

Na faataunuuina e le indexation iloa mulimuli ai i le 2014. Na o le 25 atunuu e mafai ona mafua i se faatemokalasi atoa-fledged. O le sefulu pito i luga e aofia ai Iceland, New Zealand, Tenimaka, Suetena, Nouei, Finelani, Kanata, o le Netherlands, Suitiselani ma Ausetalia.

Taitai mo ni nai tausaga i se laina o loo manatu i ai o Nouei. O lenei Malo Faitupu faavae maua faasino 9,93. o se atunuu lea i Matu Europa nofoia se vaega o le Scandinavian Penisula. O lenei o le Tupu o Norway Harald V. o se tulaga unitary e faavae i luga o le mataupu faavae o le faatemokalasi Palemene.

Le nuu na fanau o Pippi Longstocking

O le nofoaga lona lua o lo o nofoia e Suetena (9.73). O lenei tulaga e sosoo atu i Nouei. Foi o loo i luga o le Scandinavian Penisula. pulea mana XVI Carl Gustaf. O le pepa faatumu ua faavae foi i le mataupu faavae o le nofoaiga a faatemokalasi le Palemene i se sootaga symbiotic ma se Malo Faitupu faavae.

se tamai atunuu

nofoaga lona tolu faatasi ai ma se faasino upu o 9,58 e Iceland. Faafanua lenei atunuu e mafai ona maua le latalata atu i Europa. O lenei malo atumotu. O Peresitene Gvyudni Jóhannesson, o lē na i luga o ia Iuni i le tausaga lenei. O ia o se sui tauva tutoatasi. O foi lauiloa mo le mea moni e faapea o loo i ai se faailoga - Polofesa o le Talafaasolopito. E ui lava i le mea moni e toetoe Iceland Faafanua le iloa, o lenei atunuu e le gata i le taitai o le tolu pito i luga o atunuu faatemokarasi, ae faapea foi lauiloa mo lona isi faamaumauga. Mo se faataitaiga, e pei o le motu aupito tele i tupuaga mauga mu.

I le lima saogalemu

ave New Zealand le nofoaga lona fa (9.26). o lo oi lenei tulaga i le Polenisia, i le itu i saute-sisifo o le Vasa Pasefika. E pei ona i Norway, o le manumalo a Malo Faitupu faavae ma faiga faatemokalasi Palemene. O se atunuu e pulea e le lauiloa Queen Elizabeth II. I le ala, e ese mai le mea moni o ia o le ulu o le British Taupulega o Malo ma vave le UK, o le masiofo foi o le 15 setete tutoatasi, e aofia Canada, Pelisi, Barbados, Grenada ma isi. Tonu i le tele o Niu Sila ua i ai le Kovana Sili Jerry Mateparae.

taitaiga ma a Tamaitai

Tenimaka foi lavea faatemokalasi ma tuu i se faavasegaga lona lima a le atunuu i le faasologa (9.11). Se isi Malo, lea ua i Europa i matu. O lenei mana foi taumatau o le fafine a - Margrethe II. O le mea lea, Tenimaka - a Malo Faitupu faavae. fesoasoani Queen Palemene unicameral, taʻua o le Folketing.

fausaga faaupufai Faigata

nofoia Switzerland nofoaga lona ono (9.09). O se malo faitele le feterale, o le konifeterasia e galue i se palemene bicameral, ma i luga o le faavae o le afa-faatemokalasi. o Suitiselani le a faigofie faiga faaupufai. O Peresitene Johann Schneider-Ammann le taitaifono o le Malo le Fono, ae o le mea moni o ia o se ulu o le setete. O lenei matafaioi ua tuuina atu i tagata uma o le aufono. E ui lava i le tulaga o faaiuga faaupufai lavelave, o le a maʻoti lona leo.

O le Peresitene manatu muamua i tutusa, ma ua leai se pule e taitai ai tagata o le Feterale Fono. Filifilia na o se tausaga. Ma faia ai e le o le tagata, ma tagata o le aufono. E na o le fitu tagata. E ese mai le mea moni e faapea latou faatasi taufetuli le atunuu, oi latou taitoatasi ei ai lona lava matagaluega. Mo se faataitaiga, e nafa ma le peresitene o le taimi nei mo le Feterale Matagaluega o le Tamaoaiga Affairs, Aoaoga ma Suesuega.

atunuu multiethnic

alu nofoaga Fitu i Kanata (9.08). O lenei tulaga o loo i Amerika i Matu. Pei ona taʻua muamua, o le Ao o le Malo o le Tupu Tamaitai o Peretania Tele. Ae pulea Kovana Sili Devid Dzhonston i le fale. Kanata - o se tuufaatasiga ma se Malo Faitupu Palemene ma a faatemokalasi Palemene.

ua faia i le tulaga i luga o le 10 itumalo. ua manatu le sili ona lauiloa Quebec. o le mea lenei o le tele o le faitau aofai o tagata o le faitau aofai o tagata Farani e tautatala. Isi itumalo i se tulaga sili atu o le "faa-Peretania."

tūmauga

Faatasi ai ma le faasino upu 9,03 na tupu lona valu Finelani. Uiga o le atunuu ua mafua faavae i le mana faatatau, e pei ona sili ona mautu. I le 2010, ua avea ai le tulaga o le mea sili i le lalolagi. O loo tu i le itu i matu o Europa. O se malo faitele Palemene-peresitene faavae i luga o faiga faatemokalasi Palemene. Talu mai le 2012 o le ulu o tulaga o Sauli Niynisto.

ua filifilia e le peresitene e palota mo se vaitaimi e ono tausaga. ua faaeeina i le mana taitai silisili ia te ia. Vaega o le tulafono o le paranesi foi i le lima o le Peresitene, ae o le afa lona lua o le Palemene pulega - Eduskunta.

Malo Amerika

ua tuu i se faavasegaga Ausetalia 9 i le faasologa o le atunuu faatemokarasi o le lalolagi (9.01). O lenei mana e tuaoi ma le iai Niu Sila ma e le suafa lava lea e tasi. ua manatu o le ulu o le atunuu le masiofo o le British Taupulega. Kovana Sili - Piter Kosgrouv. Ausetalia - a Malo Faitupu le Palemene, ua i ai e pei o malo uma o Peretania Tele. Malo gaoioiga saʻo e faatatau i le Tupu Tamaitai o Elisapeta II ma le faalilolilo Fono.

ua aloaia Ausetalia o se tasi o le atunuu e sili ona atiina ae o le lalolagi. E i ai se tamaoaiga fale o manu, tamaoaiga maualuga i le capita. Sa ia faatulagaina lona lua i luga o le Atinae mo Tagata Faasino Upu, ma faigofie ona mafai ona avea muamua i le faatulagaga o le atunuu faatemokarasi.

Top 10

E taualuga i ai le pito i luga o atunuu e sefulu ma tumu faatemokalasi, o le Netherlands (8.92). O lenei tulaga o se Malo Faitupu faavae. I le taimi, o le ulu o le malo Willem-Alexander. I le Netherlands, o le galue a le Palemene bicameral, lea o loo faavae i luga o faiga faatemokalasi Palemene. ua manatu le Laumua o le tulaga e avea Amsterdam. O iinei e faapea e manaomia ai le tupu o le tautoga o le loto faamaoni i le malo. Ae o loo i le tupe faavae moni o le Hague, lea o lo oi ai le nofoa o le malo.

isi taitai o le

I le 26 setete ma se faatemokalasi atoa-fledged e aofia ai foi le Malo o Peretania, Sepania, Aialani, Amerika, Iapani, Korea i Saute, Uruguay, Siamani ma isi. Ae o, atonu, o le taʻua o le faasologa o le atunuu ia e noatia i se pulega e pule. I le 167 nofoaga th o North Korea, faatasi ai ma se faasino upu o 1,08. Teisi i luga i le faatulagaga o Tutotonu Aferika Republic, Chad, Equatorial Guinea, Suria, Iran, Turkmenistan ma Congo.

nofoia Rusia le 117 nofoaga i se fua faatatau o 3,92. I luma o Cameroon, ina ua uma - Angola. pea Belarus lalo ifo o le Rusia, i luga o le 139 nofoaga (3.16). Uma o atunuu auai i le "pulega e pule" vaega. Ukraine o loo i le nofoaga 79th i le vaega o le suiga auala ma le faasino upu o 5,94.

E leai se atinae

I le aluga o ni nai tausaga ua mavae le atunuu faatemokarasi o Europa ua leiloa lo latou tofiga. O lenei e faatatau faapitoa i le teritori i sasae. Faatasi pauu i Rusia i le faatulagaga ma isi atunuu CIS. O nisi ua toe faafoi atu teisi o latou tulaga, o nisi - e 5-7 tikeri.

Talu mai le 2013, ua taofia faatemokalasi lalolagi. I lenei auala, e leai se auala, ae le matauina alualu i luma. O lenei tulaga e faatatau i le ata atoa o le lalolagi. I nisi o faataitaiga, ae regression iloa atu. Le tele o setete ua leai ni o latou faiga faatemokalasi. Aemaise lava i le aafia ai le tulaga faigata o le tamaoaiga.

E pule pulega, e ese ai, ua avea e sili atu le malosi. O lea, faatemokalasi, lea na faateleina i le lalolagi talu mai le 1974, i le taimi nei ua i ai se uiga recessive. E ese mai i le mea moni o le pa'ū i faalagolago i faalapotopotoga faaupufai amata, aemaise lava i Europa. Foi, o le faagasologa o faiga faatemokalasi lava e le aumaia ai le faitau aofai o le taunuuga manaomia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.