Lava galueainaSini Faatulagaina

Aisea e te manaomia ona iloa nei Saina tagata mafaufau?

Sili ona populous atunuu i le lalolagi ma se tasi o le taʻitaʻiga tamaoaiga o lona aiga i se manaia faafilosofia uputuu, lea, mea e leaga ai, e itiiti lava iloa i Sisifo aganuu. Ma i le aoga, ona o nei aoga o mafaufauga e seasea feteenai ma alu lima i le lima ma le talafaasolopito faaleaganuu pea aupito umi i le lalolagi.

Aoga taitasi fou o manatu e faavae i le manatu muamua o le aso e avea ai le filosofia faa-Saina o le a filifili pea o manatu ma filosofia. O nei manatu na avea ma faavae mo se mea e ofo ai auala talafeagai i le ola, atinae lautele, tuputupu ae faaleagaga, e faapea foi i le itu lelei faaupufai ma le tamaoaiga.

O se lisi o le sefulu tagata mafaufau silisili ma sili ona malosi i le talafaasolopito Saina. O nisi faalogo i mea uma, ma o nisi e le latalata e lauiloa i le aganuu i Sisifo, ae o ni taua uma vaai i ai, pe afai na o le malamalama i le talutalu faaleaganuu o sosaiete Saina.

Tzu Lao (TLM senituri VI-V)

O lenei vavau atamamai ma tagata mafaufau mafua toetoe mythical uiga. Lao Tzu o le faavaeina o Taoism. E ui lava i le mea moni e faapea mai se taimi i le talafaasolopito o le vaaiga, o loo fesiligia lona i ai, filosofia manatu ia te ia e pei o le faavaeina o se tasi o aoga sili ona malosi o le mafaufau i Sasae.

Taoism valaauga e Lafoai ai le tauiviga o le faafeagai, valaauga mo lo latou faaleleiga. lagolagoina Tzu Lao faaiuga e lē feteenai ma tuusaunoaga, lea, peitai, e le o se faailoga o le vaivai, ae sa le manao e pulea o le tulaga e aunoa ma ua malamalama lelei i tulaga ia te oe. O se tasi o upusii e sili ona lauiloa o le tala lea Lao: "Ina ia mafai ona ola virtuously, e le tatau ona iloa e uiga i mea e oo mai i le ma le mea o loo faatalitali mai ia te outou pe a mavae le oti."

Confucius (551-479 gg. TLM)

E le mafai e amata ai se talanoaga e uiga i filosofia Saina ma ae le taʻua Confucius. Faavaeina o Confucianism, na ia maua i ana aoaoga na avea le tulaga aoaoga faavae ma salalau pei lautele e pei putisiga i Initia. Lana tulafono o le amio mo le emperors, tamalii, ofisa, fitafita, tagata faifaatoaga ma pologa o le faavae lea mo le faagaoioiga lelei o le sosaiete Saina mo le tele o seneturi.

Confucianism e faavae i le mataupu faavae o le ola mama, le Tagata, amio taualoa ma le tauagafau. Lona lauiloa faaupuga "Aua le faia i isi le mea e te le manao ai mo oe lava" ua leva pasia i le lalolagi o le faleteuoloa o le poto.

Mo Tzu (468-391 gg. TLM)

Faavaeina moizma - o le aoaoga faavae o le aoao o le alofa, le lafoaia o le manumalo faagaeetia ma le maumea, na foafoaina a aoaoga faavae mo se taimi umi fetauai o Confucianism mo le ulutala o le setete.

faasilasila muamua Mo Tzu le mataupu o le consequentialism, e pei o le taua o le taunuuga. Afai e aumaia ai ni taunuuga lelei o le gaoioiga po o mea ua le faia, e saʻo lea. Mulimuli ane, o le toatele o lona manatu o loo atagia mai i mulimuli ane Confucianism ma Legalism.

Talai atu le alofa unbiased mo tagata uma, e tusa lava po o le atunuu ma tulaga, Mo fai Tzu: "Afai o loo i ai i totonu o tagata o le alofa soofaatasi, lea mai le leai se mea oi ai e mautinoa lava o inoino i ai."

Shang Yang (390-338 gg. TLM)

tamalii Saina, theorist faaupufai ma faavaeina o le aoga a Legalism, Shang lagolagoina Yang pulea tulaga e faavae i le mea e fiafia i le taimi nei ma e finagalo o centralization ma le mautu.

Ina ua mavae le vaetamaina o le aoaoga faavae ma lona toe fuataʻiga i tusa ai ma manaoga o Legalism Shang maua Yang a maualuga le tulaga ma le mana, ae o suiga i luga o le nofoalii taitai i le faatinoga o se atamai, lea, peitai, e leʻi aafia ai le lauiloa o ana aoaoga. Sa faia i se meritocracy, tulafono ma lafoga aʻiaʻi. faapea Shang Yang faapea "o le tulaga o le Malo i le fesoasoani a faasalaga saolele tau atu i le mea moni e faapea fefefe tagata ma te le faia le solitulafono." Shang Yang na moni lava le foafoa o le uluai faataitaiga o le a totalitarian setete.

Mencius (372-289 gg. TLM)

Le sili ona lauiloa ina ua uma Confucius ia lava se atamai ma se sui o Confucianism. Ia elaborated i luga o le manatu e le o atoatoa e faatuatusi i Confucianism, e pei o le le atoatoa o le natura o le tagata ma le poto o le amio mama. sa Mencius se meaalofa faapitoa o le faatauanau, ma o lea galulue faatasi ma taitai o le malo, le faalauiloaina Confucianism. Sa mafai ona ia faailoa ma otooto le aoaoga faavae masani o le ola mama faavae: poto, le tagata, faamasinoga tonu ma le faamamaluina o tu ma aga masani.

Chzhan moa (78-139 tausaga. TLM)

O lenei saienitisi erudite ma atamai sa i ai foi se atamai lauiloa. I le tausaga o le 55 tausaga, sa avea o ia o se tasi o le ono taitai maualuga o Saina ma le muamua e faaaoga faamaopoopo a faatafafā lē tutusa faiga i luga o le kata, faapea foi ma saʻo faamatalaina susulu o le faamoemoe o le masina. Na ia foafoaina le muamua i le faataitaiga a Saina o le atulaulau, o se odometer ma a seismograph, ma saunia le sili ona saʻo i le taimi o le tau aogā o le "pi". Ae paga lea, o lona talitonuga ma manatu na faasaoina fragments, ae totogi Chzhan moa le gauai atu i aoaoga ma faalauiloa.

Hui Neng (638-713 gg. TLM)

Ono ma Peteriaka mulimuli o Zen putisiga, Hui Neng o le tusitala o le na sutra Saina i putisiga, e ui lava i le mea moni e faapea o le Peteriaka o ia lava na te leʻi maua aoaoga aloaia ma sa manatu o le iloa tusitusi.

Lona tamaiti faaauau pea ona galulue i le foafoaina o le tele o aoga eseese o putisiga, e pei o Chan ma Zen. sa Hui Neng se adherent o le "malamalama faafuasei" ma faapea atu: ". A flash faafuasei o le poto e mafai ona faaumatia ai le sefulu o afe o tausaga o le valea"

Chzhu Si (1130-1200 biennium).

O se tasi o le faavaeina ma ideologists o Neo-Confucianism, lea e fesootai manatu Confucian masani ma le lotu Puta ma faatosinaga Taoist. Ia totogiina gauai itiiti ifo i le manatu o Confucius, le faavae o lona tulaga fou i luga o le tusi e fa tusia e Confucius ma ona soo. Faafetai i le galuega ua maua Chzhu Si Neo-Confucianism le tulaga o le le filosofia tulaga autu i totonu o Saina, Korea ma Iapani. Sa ia fai mai e faapea "o le malamalama, ae inaction e tutusa i le valea."

Mao Tszedun (1893-1976 biennium).

Taitai o le komunisi Party o Saina ma taitaifono o le a Republic tagata Saina, Mao Tszedun o le tusitala o le tusi sili ona lomia faasalalau i le talafaasolopito o upusii. ua lauiloa lona filosofia o Maoism, faatasi ai le manatu o Marxism-Leninism, Stalinism, Taoism ma Confucianism, lea ua mafai ai ona faatatau lenei filosofia i le semi-feudal, semi-colonial sosaiete faatoaga a Saina. I aso nei, Maoism o se tasi o poutu e tolu o le mataupu faavae o le Saina komunisi Party.

Lua Syaopin (1904-1997 biennium).

tuufaatasia le sui e Mao le "Dena teori Syaopina" o le a aumaia faatasi ai le manatu o sosialisiga ma se tamaoaiga maketi tatala. O le vaega autu saofaga a Xiaoping i aso nei atinae faaupufai a Saina e aofia ai le manatu o le "sosialisiga ma uiga Saina", "toefuataiga ma le tatalaina o faiga faavae," ma "o se tasi atunuu i faiga lua". Lona suiga ma gaoioiga e masani lava ona teuina i le galuega a le dizzying tamaoaiga tuputupu ae o Saina.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.