News ma SocietyAganuu

Aganuu Sipaniolo: musika, faatufugaga ma aganuu. Faapuupuu e uiga i le aganuu o Sepania ma ona foliga

Aganuu ma tu ma aga o Sepania eseese tele mai le tofi faaleaganuu, tu ma aga masani ma tulaga faatauaina faaleagaga o isi atunuu o Europa. O le tele o turisi e tosina e le siosiomaga felanulanuai, uiga, faauo ma le agalelei o le faitau aofai o tagata i le lotoifale.

O le a le uiga o le Aganuu o Sepania

Ona o le tulaga le faafanua faapitoa o le atunuu, ua faaeeina i le aganuu faa-Sipaniolo ma tulaga ese originality, tamaoaiga ma le matagofie. faafanua i le tuaoi o le va o Aferika ma Europa, matafaga, lapped e le sami Metitirani mafanafana ma le Vasa Atalani agamalu - Ua atagia lenei uma i le tu ma aga o le agalelei Sepania.

layering faifaipea o faaputuga faaleaganuu ua mafua ona o le aafiaga o le atunuu ma lotu eseese. aganuu Sipaniolo - o se tuufaatasiga tulaga ese o le maa faamanatu o le talafaasolopito ma le talatuu talatuu o le Roma anamua, Eleni, Arapi. Sipaniolo faiga "Mudejar" o se symbiosis o le tusiata fale, ata vali, musika, faatufugaga ma galuega taulima, faaalia i le tulaga o vaega faaleaganuu faava o malo.

tusiata fale Sipaniolo

e eseese fale Talafaasolopito, faatonuina e faiga faiga o vaitaimi eseese. o loo faatusa lautele aganuu Sipaniolo i fale maoae: le falesa tetele Gothic, olo Medieval, maota matagofie. E tusa ai ma le numera o le lalolagi maa faamanatu lauiloa o Sepania i nofoaga lona lua, o le aveesea o le siamupini i Italia.

e tatau ona mautinoa e turisi fia vaai le loʻu de Triomphe ma le fale Casa Leo Morera i Paselona. Ulutala i Valencia, e le mafai ona misia le faitotoa Torres de Serrano, na fausiaina i XIV senituri. Laa pyramids tu o Guimar i le motu o Tenerife, dazzling i lona fua ma o se mea lilo tausaga le matua mo tagata. minaret gagana Arapi o le Giralda mai le Tower Golden o se faailoga o Seville. I le falesa o Santiago de Compostela tausia palealii anamua o St. James, lea e taua i totonu o le mamalu o le faatulagaga o le talafaasolopito.

o loo atagia Vaega o le Aganuu o Sepania i totonu o fale i aso nei. olo Agbar, fausiaina i le ituaiga o iʻa tusiata Frenka Geri, "fale o le bin avega" - iinei o se tamai lisi o galuega lalolagi-lauiloa o ata fausaga, agavaa mo le avea ma sui o lo latou atunuu.

faatufugaga Sipaniolo

ua tuua oe Sipaniolo se faailoga i le lalolagi i le talafaasolopito faaleaganuu. atavali lauiloa Lalolagi aumai galuega o le Tausaga Faaauro. E aofia ai masterpieces faalelotu o le genre, na foafoaina ai e le tusiata El Eleni. E leai se itiiti foafoa iloa e pei o Francisco Ribalta, Diego Velaskes, Bartolomeo Murillo, Ribera Husepe. na mulimuli ane faaauau uputuu faatufugaga le galuega susulu o Francisco Goya. sao taua tele i le ata aso nei o atavali faia e Salvador Dali, Joan Miro, Pablo Picasso ma Juan Gris.

lomiga faaSipaniolo

I le taimi o tausaga Golden o aganuu Sipaniolo ua faamauoaina i galuega mataʻina o genre tusitusiga. aumaia le mamalu o lona nuu o le tusitala lauiloa o le "Don Quixote," Miguel de Cervantes. E leai se itiiti lauiloa o le tagata mafaufauga Feliksa Lope de Vega, Pedro Calderón de la Barca ma Miguel de Unamuno. na lagolagoina taʻutaʻua tusitusiga o ona po nei e le tusisolo ma dramatist Federico García Lorca, Juan Goytisolo, Miguel Delibes ma Camilo José Cela, na avea le manumalo o le Nobel Taui. I le tulaga o se tala faatino oe faamamaluina mafua ona o Ramón del Valle-Inclán.

ua faailogaina aganuu Sipaniolo faafetai i le manuia o le faletīfaga atunuu. Faatonuina e Luis Bunuel, le tusitala o le taulima "UN Chien Andalou", e fagafulu o tausaga o kinodeyatelnosti foafoaina toele o galuega lalolagi-lauiloa. Tatou faamalosia le mamalu o le alii tusitala e pei o Pedro Almodovar ma Carlos Saura.

musika Sipaniolo

o Sepania se tasi o musika ulumatua i Europa. originality faateia o ituaiga e pese, musika, siva oe ona o le vaega i le talafaasolopito o lenei laueleele. I le uluai vaitaimi o lona atinae, le aganuu musika Sipaniolo e aofia ai le tele o faatonuga, uiga o itumalo faapitoa. Faatasi ai ma le tele ma le tele sootaga vavalalata o aganuu eseese i le taimi o le tasi i le isi, ua avea ma se faiga faa-Sipaniolo faapitoa markedly ese mai isi tagata uma.

Talu mai le amataga o le XIII senituri ua iloa musika Sipaniolo i le faatufugaga o le taalo i le kitara. I aso nei, o loo faatusalia meafaigaluega musika faaleaganuu e ituaiga e lua: flamenco ma kitara acoustic. o loo i ai e taʻu mai le musika Contemporary amataga o le talatuu o le iloa o le galuega Sipaniolo o originality ma recognizability.

na atiina ae ai galuega masani i le senituri lona sefuluono, e faavae i luga o musika i le lotu. I le amataga o le XX senituri Europa atoa taʻutaʻua aumaia agaga o le musika Sipaniolo Enrique Granados, Isaako Albéniz, Manuel De Falla. o loo faatusalia oe pesega masani o aso nei e ala i le leo matagofie Monserrat Kabale, Placido Domingo ma Jose Carreras.

flamenco

faiga flamenco lē ma vāloia ma mu - o se musika faaleaganuu o Sepania, na fanau mai i Andalusia. O loo tuuina atu i ni auala se tolu: pese, siva ma taaalo i le kitara. O le auauna atu o le faavae lea o faiga siva sauniga sipisi anamua, lea na tuuina atu i lalo, tausia a latou tu ma faatamaoaigaina ma lanu musika fou.

I aso nei, na tuuina siva flamenco i le tulaga o faatinoga faamusika, tumu i le mataupu semantic, faatasi ai ma se faailoga o le matua sensuality ma lagona. uiga taua o numera siva (ofu umi, shawls felanulanuai, ili) fesoasoani e sili ona faamatalaina ai lagona ma faamamafa atu ai le amataga o le atunuu o le faiga. E masani ona tuuina atu faatasi ma siva flamenco leo rhythmic o castanets, patipati o latou lima (palmas), e faailoa Cajon drumming.

aganuu siva Flamenco tuufaatasia i lalo o se igoa e tasi le tele o mamanu musika eseese. A uiga vaega o faiga Sipaniolo o se elemene manaomia o improvisation, e faatagaina ai oe e te faia e matua ni tulaga ese o le siva.

Tausamiga ma aso faamanatu i Sepania

Anamua le amataga ma le tamaoaiga o le faaupuga faaleaganuu faamatalaina le matagofie dazzling ma originality o aso malolo o le atunuu. i tausaga taitasi e taitaia atunuu Musika a eseese o tausamiga, carnivals ma parades.

Ia Fepuari, kanivale o lo o umia le atunuu, o le tele manino sui i le motu o Tenerife. O le po ao lumanai le o atoatoa aso malolo o le Eseta e aunoa ma se seti o solo ma solo faalelotu, teuteuina i meafaitino e gaosi ai felanulanuai ma felanulanuai.

O le tausamiga sili ona lauiloa o loo faia i le taumafanafana ma le tautoulu: musika, faafiafiaga, siva. I le vaega o le uluai mea na tutupu e aofia ai Tomatina - tausamiga tamato, lea fasiotiga tamato grandiose.

corrida

Le tofi faaleaganuu o Sepania, o le mea moni, ua mafua le fusu o povi lauiloa - le taua ma le povi poʻa. mea mataʻina tuuina se faatinoga pupula, e aofia ai le tele o seneturi-le-matua tu masani o oe, e faavae i luga o le faaaloalo mo le manu paia, lagona ma le tulaga lamatia o le oti.

I aso anamua, o le fusu o povi o se elemene taua naua o aso malolo o le atunuu. I aso nei o se faatufugaga e embodies le agaga Sipaniolo ma le faasinomaga o le atunuu. Matagofie bullfighting e pei o le siva palei, lea e faaalia ai le torero lona tomai, le toa ma taleni.

Matagofie tagata, faamamaluina le talafaasolopito o lo tatou atunuu i luga o le seti o le tele o seneturi, na foafoa ma faaauau ai pea ina ia faatumauina le tofi o le atunuu, o le igoa lea - o le aganuu o Sepania. Faapuupuu iloiloina le vaega o le foafoaga o le gaoioiga o le tagata, ua le mafai le faatumulia i se faaaloalo loloto mo le tagata Sipaniolo, ma le faaeteete e tausia ma faia e le aganuu o lo latou nuu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.