News ma Society, Aganuu
Aferika - lalolagi vao o le natura. mea moni mataina
Aferika - o le lona lua aupito tele konetineta, e manaomia e uiga i le 22% o le vaega o le laueleele atoa i luga o le paneta. nofoaga manaia ai le lalolagi faalenatura vao sa i lona uluai tulaga. Mea e ofo ai, o le tele o mea moni e uiga i lana lauga faapitoa i le faaaogaina o le epithet "o le sili ona taua."
O ni nai upu e uiga i le natura o le
- I Aferika, sa faasalalauina i luga o le toafa pito i tele i le lalolagi - o le Sahara, o lona vaega - e uiga i le 8.6 miliona sikuea kilomita ma e aofia ai atunuu e sili atu i lo le 10. E tusa o le 40% o le ituaiga o manu e ola i ai - e faatetele.
- O le lona lua ina ua mavae le Vaitafe o le Amasone i le umi (6852 km) o loo tu i Aferika - e Neil. O lona vaega e aofia ai se vaega o le atunuu e valu: Aikupito, Sudan, Kenya, Tanzania, Uganda, Aitiope, Eritrea, Rwanda.
- Le lepa magalo aupito tele lona lua o loo tu foi i le teritori o le konetineta vevela. aafia Victoria atunuu e tolu, o le vaega pito i luga atoa o 68 000 kilomita faatafafa. Ua avea lenei lalolagi o le vao o le natura o se nofoaga mo le sili atu i le lua selau o ituaiga o iʻa, o le toatele lea o se isi lava mea i le lalolagi e le o faia, e aofia ai a protopter tulaga ese, manava ma gills, e le gata, ae faapea foi le malamalama.
- O le tuaa o le tagata ua foliga mai i Aferika i sasae (vaega tutotonu), o le muamua o lenei tautino Darwin. Ma i le 1974, e latalata ane Hadar (Aitiope) maua le auivi o se humanoid, o le ola e uiga i le 3.2 miliona. Tausaga ua mavae, sa ia tuuina atu e oo lava i le igoa "Lucy".
laau ofoofogia
lalolagi vao Aferika o le natura - e pei o se togalaau faasao tele tulaga ese, e tulaga ese mea uma i ai, matagofie ma le manaia. ua ou te mautinoa o le tele o faalogo i le baobab (auala i luga o le ata muamua). e faatauvaa lava le laau (12-15 mita), ua faateia lona mafiafia, lea e oo atu i le 10 m. I Zimbabwe, faatupulaia le faataitaiga aupito matua o le faaaogaina o se iloiloga carbon, ua fuafuaina ina ia saienitisi e uiga i le tasi le afe tausaga. Ma e ui lava e matua mafiafia le laau, o porous ma vaivai lona fafie. Mai ia te ia lalaga maea ma filo, faia vaa malamalama.
O le isi laau - Welwitschia (ata), o lona valaauina - ofoofogia. ituaiga Relict tuputupu ae le gata i Angola ma Namibia. Faamatala e matua faigata lava ona foliga vaaia. O se laau rosette lua ma mafiafia e mafua, faamanatu mai ai le kate, peitai, mai le lalolagi ia tulai e na 15-50 cm. O lau tuputupu ae vave ma aapa atu i le 8 m i le umi ma le lautele o le uiga i 1 m, fausia malie se faaputuga gaugau o greens, e ui lava na latou o le lua . Lifespan e maualuga Welwitschia, e sili atu nai lo ni nai senituri.
Manaia mea moni e uiga i manu
O le teritori o le konetineta - o se fale toetoe lava mo le e sili ona masani ai i le lalolagi o manu. Meaola konetineta o eseese ma tulaga ese. Ina ia taʻua na o le sili ona lauiloa i lona moni.
- O le mamele laueleele aupito tele o le elefane Aferika. O lona mamafa e 7 tone, fili o le lalolagi, ua ia te ia e leai, ae vagana ai mo tagata.
- I Equatorial Guinea o loo maua ma Cameroon le rane aupito sili ona tele i le lalolagi - Koliata. Latou mamafa e tele - ma 3.5 kg, ma le umi o le tino pe tusa o le 30 cm.
- O le aupito tele primate o lo tatou taimi - o le korila - gata ona maua i le vaomatua equatorial o Aferika tutotonu ma sisifo, e pei moni lava, ma se pili tetele - o le Naila kerokotaila.
- E fa o le manu na saoasaoa ola i savannas o le konetineta - a gazelle a Thomson, ma wildebeest, sītā ma leona.
- O se tasi o ituaiga faatetele sili ona masani ai - o le serafa. O le 7 vertebrae cervical, faapea foi i isi mammals, e ui i lea ua i ai le ua umi i manu.
- Madagascar, lea foi e faaaogā i Aferika, o se tuufaatasiga o ituaiga faatetele nai lo o le o le uluaʻi senituri le aia a saienitisi.
lalolagi Aferika o meaola: leona ma isi pusi
Uiga ia i latou pueina le tele o documentaries, ma faaauau pea saienitisi ma zoologists latou matauga le ofoofogia ola o le foafoaga e sili ona tauagafau i luga o le paneta. Na e iloa e faapea:
- Leona o le predator aupito tele lona lua i luga o le lalolagi ina ua mavae le hyenas pisipisia;
- pusi tele faaaluina i moe silia ma le 20 itula i le aso;
- e faaopoopo atu i lauiloa i leona uma, cheetahs, jaguars ma le lalolagi o le vao o le natura o le Aferika i ai e aofia ai se vaomatua itiiti-iloa ma Nubian pusi, caracal (ata), serval, pusi auro, ma isi i luga o isi..;
- Sītā - le manu laueleele saosaoa-maualuga sili, e tolu sekone vave oo atu i le 120 km i le itula, ae o se tasi o ni nai ituaiga o pusi, o loo i ai e le o aveesea claws;
- pusi Barchan (ata lona tolu), o le ola i le toafa Sahara, e mafai ona faia mo se taimi umi e aunoa ma le vai, le mauaina o le suāvai talafeagai e pei o le toto o lo latou aafia.
ua na o se vaega itiiti lea o le faamatalaga e uiga i tagata o le konetineta. O le mea moni, o le ogaoga o le lalolagi o meaola i Aferika, ua pulea i le tulaga faigata o le ola. O iina na nonofo le foafoaga aupito tele ma sili ona matautia, lea e le mafai ona maua i se isi lava mea. Ae i le taimi lava lea e tasi, o le Savannah Aferika e matagofie ma manaia, e pei o so o se isi tulimanu o le natura unexplored i le lalolagi.
Similar articles
Trending Now