Soifua maloloina, Faamai ma Tulaga
Afai e tafe mai le isu ...
E le itiiti ifo ma le tasi taimi i lo'u olaga na o'o mai i le isu o le isu, ma mo se tasi o le masani lava o se faafitauli tumau. I le taumalulu ma le autumn, o le mafuaaga o mea e tafe mai le isu, e mafai ona avea ma siama fa'aleleia o le manava, vailaau viral ma e oo lava i le maalili malulu vave. Tagata i le tautotogo ma le mafanafana e mafatia i allergies.
O le a le mafua'aga o le malulu masani, lea e mafua ai le tele o faafitauli? Sei o tatou vavalalata atu i le ma'i. Lafoa'i mai le isu e ta'u mai ai ua ulu atu le siama i le mucosa. Ma le loloto o le a o'o i totonu o le tino, fa'alagolago lava ia te oe, faapea foi ma le isi itu o le ma'i.
I faailoga mua'i o se malulu, taumafai e fa'atapula'a le ala ese mai le fale. Ia fa'afefiloi ma le mafanafana (o totigi ulu, e tusa lava pe e te le lagona le malulu), faaaoga le "metotia a le tinamatua": lauti ma le meli, lemoni, fugalaau. E le na o se vevela, a leai o le mu o le a fa'ateleina ai le tulaga. Afai e leai se vevela o le a vae tapu (vai e le vevela tele, e uiga i le 39 tikeri) ma le sinapi. Ma a e alu i le moega, sasaa sau sina vaimama mama i totonu o ou totini.
E leai se manaomia o le faataalise ina taufetuli atu i le faletalavai mo a nasal. O le tele oi latou e fai ma vaisu, o lona uiga i le lumana'i o le a faigata mo oe ona teena i latou (e tusa lava pe pasi le malulu). Sili atu ona fai mea fa'alavelave (mo se fa'ata'ita'iga, i le soda, chamomile, legalukomom). A le o lea, ia mama ia pogaiisu (e le o le taimi e tasi, a leai o le ai ai se lamatiaga o le otitis).
Ae sili atu i le malulu masani ma ona foliga.
1. O le "malū" malulu (vasotomes). Maitauina ma se suiga tele i le vevela (mo se faataitaiga, pe a alu ese mai le malulu e vevela ma le leaga). Mai le isu e tafe, i le uiga sili ona sa'o. O fualaau e le fesoasoani. O le mafuaaga atoa mo vaa, po'o le, o lo latou fa'atupulaia o le gaioiga. E masani lava o se setete e alu i totonu o ni nai itula.
2. O le sunnyny o le aisa. E tafe mai i le isu (manino e pei o le vai), mata malulu, ou te mana'o e sneeze, o le vevela 37.0 - 37.6. O lenei tulaga e togafitia e pei ona fa'aalia i luga, fa'atasi ai ma le fa'aleagaina.
3. Rhinitis faaumiumi. Mai le isu e le mafai ona tafe, ae e faigata le manava, o se lagona o le tumau tumau. E taua le togafitia o le mafuaaga. E ese mai le ese, e ese mai le afaina o agasala o le isu, o le mafua'aga atonu o se ma'i fatu po'o fatuga'o fatuga'o, o le mea'ai. Afai o le mafuaaga o lo'o i ai pea i le siama, o le togafitiga e talitutusa lava ma le lua muamua, e sili atu ona pa'ū i le isu (vasoconstrictor), lea o le a fesoasoani e aveesea le fula ma e le mafai ai ona fa'amalosi le ga'o. Fa'amau i le pito i lalo (tasi le itu - tasi le aoauli, o le isi itu - o le isi aoauli). Tuuina atu le mea e sili ona lelei i va'aia ma pata i le fuala'au ma le suauu. I le faaopoopo atu i le fa'amamaina o fuaitau vavalalata, latou te fa'atagaina le fa'amamaina o le mucous membrane ma fa'aitiitia ai le fa'aleagaina. Ma ou toe fai atu foi: aua le fa'aaogaina mataua mo se taimi umi (e le sili atu i le vaiaso), a le o le galu o le isu e mafai ona tupu i le vaila'au o le rhinitis (o le mafua'aga o le malulu masani o se vaila'au).
Afai, a mae'a le vaiaso o togafitiga, e tafe mai le isu, o le lafoaia manino o le lanu meamata, o lo'o i ai le tiga i le ulu, o le vevela o lo'o tumau pe sili atu maualuga - talanoa i se foma'i, aua o nei mea o ni fa'amaoniga o le mumū o le purulent (sinusitis). O iinei e le mafai ona faia e aunoa ma se togafitiga fa'apitoa: antibiotic, tapenapenaga, mea'ai ma vasoconstrictors, vitamini, immunostimulants.
Afai a uma ia togafitiga e leai ni auga, e mafai e le fomai ona ofoina atu e faia se pupu. E tatau ona faamanino atu o le taulaiga o lenei fa'ama'i i le ulu, o lona uiga Vavalalata i le fai'ai. Ma o lenei, e pei ona e iloa, e matautia. I le puipuia o lenei mea mai le tupu, ia tausia le puipuiga muamua: aloese mai le maalili a le maalili, ata, tautala lemu i le malulu. Ma ae e te le'i tuua le fale (aemaise lava pe a o'o i le "fa'amalosi" o le siama), aua e te fa'avalevalea e lūlūina le suau'u oxolin i totonu o lou isu. A e sau i le fale, fa'amama lou gutu, fufulu lou isu. O na gaoioiga o le a na o ni nai minute e alu ai, ma i le faaiuga o le a le faatagaina ai siama ia maua se tulagavae i totonu o lou tino. Ma aua nei galo e uiga i vitamini e maua ai fualaau aina ma fuala'au. Aua nei aloese mai fuamoa mataga mai le radisa, kālati, aniani. Ia fa'aaogaina ia le itiiti ifo i nisi taimi.
Ma i le faaiuga o nai upu e uiga i tamaiti.
E masani lava o le poto masani o tina talavou o le tamoe lea o le tama mai le isu. O le mea moni, e le o taimi uma e mafua ai ona popole. Fa'amatalaga, aofia ai i le fa'amatalaga "gata mai oe" o lo'o na ona talanoa e uiga i le la'itiiti. O le mea e faapea o le pepe "tafe" isu - i le faasologa o mea. O le mea lea o lo'o fa'amalamalamaina ai fuainumera, o siama ma le pefu. Faatasi ai ma le matua, ua pasi. Ae afai e tumau le tufatufaina, ia i ai se lanu uliuli pe lanu samasama, e le mafai ona tolopoina se asiasiga i le foma'i. O fa'amatalaga ia o le fa'ama'i (faamatalaina i luga). I le avea ai o se mea e puipuia ai, e mafai ona e fautuaina le fufuluina o fuaitau o le nasal i le "sami vai" (vai masima vai) ma le vevela.
Ia soifua maloloina!
Similar articles
Trending Now